Kina je u nedjelju uspješno lansirala u svemir svoj drugi modul, nazvan Wentian, na svemirsku stanicu Tiangong. Wentian je poletio raketom Long March 5B sa svemirskog lansirnog mjesta Wenchang u Hainanu u Kini, pristajući na svemirsku stanicu Tiangong otprilike 13 sati kasnije.
Kina je već u lipnju u Tiangong poslala tročlanu posadu koja se trebala pripremiti za Wentianov dolazak. Mengtian, treći i posljednji laboratorijski modul postaje, trebao bi biti lansiran na Long March 5B u listopadu, čime bi svemirska stanica Tiangong napokon bila dovršena.
Međutim, ovaj pothvat sa sobom nosi određeni rizik. Dok većina raketa sigurno ispušta svoje donje stupnjeve u ocean, ova vrsta raketa funkcionira drugačije: nakon što stigne u svemir, prilično masivan dio sebe – jezgreni pojačivač težak preko 22 tone – odbacuje bez mogućnosti preusmjeravanja ili upravljanja prilikom pada. To znači da postoji opasnost da bi 9 tona materijala moglo preživjeti pad umjesti da se rasprši u Zemljinoj orbiti, piše Net.
‘Ovo je bespotrebno’
Godine 2020. raketa je okrivljena za metalne krhotine – metalne cijevi i druge predmete – koje su završile u selima na Obali Bjelokosti. Srećom, nitko nije ozlijeđen. Prošle godine pak, dio rakete se nekontrolirano spustio u slabo naseljeni dio Indijskog oceana nakon što je u svemir isporučio jezgreni modul Tianhe.
“Zašto smo zabrinuti? Pa, prošli put je prouzročila materijalnu štetu i ljudi se zbog toga moraju pripremiti,” rekao je na konferenciji za novinare Ted Muelhaupt, stručnjak za svemirski promet i konzultant u uredu glavnog inženjera korporacije Aerospace: “Nadalje, ovako nešto nije potrebno. Imamo tehnologiju da nemamo ovaj problem.”
Svemirski tragači daju sve od sebe kako bi točno predvidjeli kada i gdje će se raketa Long March 5B spustiti. Iako je rizik od ovogodišnje rakete za prosječnog čovjeka vrlo nizak, frustrira činjenica da se svemirski tragači moraju i dalje baviti ovom vrstom problema te da ne znaju kada i gdje će raketa pasti.
Motori dizajnirani za jedno paljenje
U Sjedinjenim Državama i Europi, pravilo za svemirske operatere je da, ako će doći do neke vrste nekontroliranog ponovnog ulaska svemirskog otpada u Zemljinu atmosferu, mora postojati vjerojatnost manja od 1 prema 10 000 da će padajući objekt izazvati neku vrstu žrtava ili ozljeda na tlu.
“U osnovi, nakon što završite s isporukom tereta, okrenete svoju raketu, upalite motor i odvezete je negdje natrag u ocean, obično negdje gdje nema stanovništva”, pojašnjava Marlon Sorge, stručnjak za svemirski otpad i tehnički suradnik Aerospace Corporation: “Učinite to i prilično ste umanjili rizik.”
Kontrolirano zbrinjavanje je nešto što većina pružatelja usluga lansiranja diljem svijeta već radi. SpaceX i United Launch Alliance, primjerice, namjerno odlažu dijelove svojih raketa iznad oceana nakon što polete u svemir. Osim toga, jezgra SpaceX-ove rakete Falcon 9 poznata je po tome što leti natrag na Zemlju i slijeće uspravno – bilo na bespilotni brod ili sletnu platformu.
Jezgreni pojačivač Long March 5B nema tu mogućnost. Jednom kada se lansira u orbitu, motori na jezgri rakete ne mogu se ponovno pokrenuti. “Oni su dizajnirani za jedno paljenje”, kaže za The Verge Jonathan McDowell, astrofizičar u Harvardskom centru za astrofiziku i stručnjak za praćenje svemira. “I tako ova stvar samo jednom zapali, a zatim se isključi i mrtva je.” Tada samo moramo čekati da padne natrag na Zemlju dok se njegova orbita s vremenom smanjuje.
Kina: ‘Poboljšavamo svoje tehnologije’
Aerospace Corporation procjenjuje da postoji između 1 u 1000 i 1 u 230 vjerojatnost rizika od žrtava zbog padajućeg nosača Long March 5B. To je 10 puta iznad praga od 1 od 10 000, zbog čega postoji pojačan oprez oko ovog konkretnog slučaja.
“Države koje plove svemirom moraju minimizirati rizike za ljude i imovinu na Zemlji od ponovnih ulazaka svemirskih objekata i povećati transparentnost u vezi s tim operacijama”, rekao je administrator NASA-e Bill Nelson kada je 2021. pao Long March 5B. “Jasno je da Kina ne uspijeva ispuniti odgovorne standarde u vezi sa svojim svemirskim otpadom.”
Kina je te kritike primila na znanje pa je tijekom ovog najnovijeg lansiranja napravila poboljšanja u odlaganju pojačivača nakon lansiranja.
“Posljednji segment, ili ključni segment, nakon što uđe u orbitu, također radi kao svemirska letjelica”, rekao je Xu Yansong, bivši direktor za međunarodnu suradnju u Kineskoj nacionalnoj svemirskoj upravi: “Dakle, morat ćemo ga vratiti na siguran i kontroliran način. Jedna od prvih misija to nije mogla učiniti, ali poboljšavamo svoje tehnologije. I tako je provedeno ono što zovemo pasivizacija posljednjeg stupnja, tako da možemo sigurno vratiti zadnji trup.”
Mala vjerojatnost da vam padne na glavu, ali…
No, čini se da se ništa nije promijenilo od posljednjeg lansiranja i anksioznosti koju je to lansiranje izazvalo. Mreža Europske unije za nadzor i praćenje svemira već je otkrila da se pojačivač kotrlja kroz svemir, što ukazuje da ne postoji kontrola nad objektom. Stoga će biti potrebno iznova proći cijeli proces predviđanja gdje će se pad dogoditi.
Europska unija, Svemirske snage SAD-a i Aerospace Corporation procjenjuju kada će se pojačivač spustiti negdje u subotu kasno navečer ili u nedjelju rano ujutro. Što se tiče mjesta gdje bi se pad mogao dogoditi, smatra se da će to biti negdje između 41,5 stupnjeva sjeverno i 41,5 stupnjeva južno. To bi značilo da oko 1 milijarda ljudi koji žive sjeverno i južno od tih linija nemaju rizik. Međutim, prema podacima Aerospace Corporation, 88 posto ljudske populacije živi unutar tog raspona!
Predviđanja će svakim danom biti sve preciznija kako se bliži nedjelja, a Aerospace Corporation ih neprestano ažurira. Na temelju prošlih iskustava, krhotine bi se mogle proširiti na područje dužine stotinama milja duž orbitalne staze rakete. Neki dijelovi, ovisno o njihovoj veličini i težini, mogu udarati o tlo polako, dok drugi mogu udarati o tlo brzinama koje mogu doseći stotine milja na sat.
U konačnici, to je igra pogađanja i možda nećemo puno znati o ovom događaju dok raketa stvarno ne padne. No, iako s ovom raketom postoji malo veći rizik nego inače, važno je držati stvari u perspektivi. “Rizik za bilo kojeg pojedinca, bilo koje godine, da ga komad svemirskog otpada udari u glavu je jedan prema 100 milijardi”, kaže Muelhaupt. “Imate 80.000 puta veću vjerojatnost da vas pogodi munja nego svemirski otpad. Ali to ne znači da je to dobra stvar.”
Stoga, uživajte u ovoj novoj rundi neizvjesnosti padajućih raketa, a sljedeća nas očekuje već na jesen, prenosi Net.
