I to je moguće u Hrvatskoj! Grad Dubrovnik je počeo iznajmljivati sobe

GRAD Dubrovnik ušao je u biznis rentanja soba, doslovno iznajmljujući sobe, piše Index.

Radi se o prostoru u kompleksu nekadašnje kasarne u Dubrovniku, u kojoj su inače smještena tijela javne uprave, od Državnog inspektorata, Centra za poduzetništvo i Hrvatske obrtničke komore pa sve do županijskih upravnih odjela.

U ovu se zgradu 2019. preselio i Državni arhiv, u čijem dormitoriju se nalaze sobe naziva Dubrovnik Central Accommodation, koje vodi Dubrovačka baština, tvrtka kojoj je osnivač Grad Dubrovnik.

Na stranicama Booking.com smještajna jedinica ocijenjena ocjenom 7.5 (dobar) i ima četiri recenzije. Najvišu ocjenu imaju kategorije udobnost i čistoća (8.8), a najnižu kategorije lokacija i vrijednost za novac (6.2 i 6.9). Što se tiče cijene, ona za dvije noći u dvokrevetnoj sobi s bračnim krevetom ili s dva odvojena kreveta i privatnom kupaonicom izađe 1340 kuna. Cijena apartmana je 1692 kune.

Obratili smo se Gradu Dubrovniku

Pitali smo Grad Dubrovnik kako je došlo do toga da iznajmljuju sobe gostima.

“Društvu Dubrovačka baština d.o.o. ustupljen je na upravljanje i korištenje dormitorij u potkrovlju zgrade Državnog arhiva u Vukovarskoj ulici u Dubrovniku od strane Državnog Arhiva u Dubrovniku, na osnovu ugovora potpisanog 23. prosinca 2021. o čemu je Grad Dubrovnik izvijestio javnost.

Ugovor je potpisan na rok od pet godina te su na taj način smještajni kapaciteti zgrade Arhiva stavljeni u funkciju na korist obje ustanove”, navodi se u odgovoru.

“Dormitorij je uređen i opremljen u sklopu temeljite obnove i opremanja prostora Državnog arhiva otvorenog 2019. godine, nakon čega su nakon 43 godine stvoreni uvjeti za adekvatan smještaj arhivskog materijala iz Sponze, gdje je ostao Arhiv Dubrovačke Republike, a dobiveni su i dodatni prostori za urede, dvorana za kongrese te prostor dormitorija.

Grad Dubrovnik, kao partner Državnom arhivu i primjer obaveze prema Zakonu o arhivima i arhivskom gradivu, sufinancirao je investiciju iznosom od 14 milijuna kuna, a cjelokupni udjel donacijom je osiguralo Društvo prijatelja dubrovačke starine.

Sukladno prethodno potpisanim sporazumima, Ministarstvo kulture RH za potrebe opremanja u investiciji sudjelovalo je sa šest milijuna kuna dok je Državni arhiv u Dubrovniku za troškove dijela nadzora i uređenje pristupa izdvojio 600 tisuća kuna”, dodali su iz Grada Dubrovnika.

Radi se o 11 smještajnih jedinica

Inače, u upitu smo koristili izraz hostel budući da smo tako bili prvotno informirani. Pitali smo ih i neke tehničke podatke o objektu.

“Ne radi se o hostelu, nego o 11 smještajnih jedinica od kojih su njih 10 kategorizirane kao dvokrevetne sobe, a jedna kao apartman. Površina dijela objekta s kojim Dubrovačka baština upravlja se proteže na 429,34 m2.

Cijene variraju ovisno o potražnji gostiju kao i sve usluge u turizmu, ali se u svakom trenutku mogu provjeriti na platformama booking.com i Airbnb”, napomenuli su.

“Nitko novi nije zaposlen”

“Od prihoda ostvarenog ovakvim korištenjem prostora dormitorija 20% sredstava ide Državnom arhivu u Dubrovniku. Sredstva koja ostvari društvo Dubrovačka baština koriste se za redovan rad Društva, a što uključuje održavanje i skrb o nekretninama kojima upravlja Društvo.

Uz dormitorij, Dubrovačka baština d.o.o., društvo u vlasništvu Grada Dubrovnika, upravlja povijesnim kompleksom Lazareta i ljetnikovcem Bunić Kaboga”, navodi se u odgovoru.

“Niti jedan dodatni djelatnik nije zaposlen zbog Dubrovnik Central Accomodationa nego su preraspodijeljeni radni procesi kako bi se zadovoljile sve potrebe posla”, napisali su.

Ovo nije jedini primjer

Ovaj primjer nije jedini. U Dubrovniku postoji i nedavno izgrađen Studentski dom, koji osim što iznajmljuje sobe ujedno nudi i ugostiteljske usluge, piše Index.

Imali smo i slučaj države koja je prije dvije godine otvorila trgovinu sa sirom i jajima. Trgovina je otvorena u središtu Zagreba i pompozno je nazvana Kuća hrvatske hrane – Crotaste. Država se tako, eto, okušala i u maloprodaji prehrambenih proizvoda.

Naravno, tu je i slavni pokušaj uspostave državnog booking-portala, što je HDZ obećavao na prošlim parlamentarnim izborima. Portal je trebao zaživjeti po uzoru na Booking.com i Airbnb. Pisali smo nedavno da građani Hrvatske u konačnici mogu biti sretni što je HDZ lagao u svom programu i nije ispunio obećanje o uspostavi državnog booking-portala.

Podobnik: Ovo je krajnje bezobrazno

Na ovu smo temu popričali s ekonomistom dr. sc. Borisom Podobnikom, prodekanom na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. On je i predsjednik Skupštine Udruge Glas poduzetnika i zamjenik predsjednika Udruge malih distributera goriva.

“U svakom biznisu cilj je maksimizirati profit, a minimizirati rizik, a najmanji rizik je posao vezan s državom. Velika većina nas će se složiti kako je dobro da moderna društva baš svima pružaju zdravstvo ili osnovno školstvo kao javnu uslugu, samo trebamo li restorane, hotele, ili pivnice kao javnu uslugu? Pa baš i ne.

Jer, gdje je onda tu prostor za kapitalizam, dakle za tržište i konkurenciju? Zato je krajnje bezobrazno da Grad koji uzima porez i od hotelske industrije njima onda radi konkurenciju. To je po meni način da gradska vrhuška dodatno zaposli svoju rodbinu i stranačke ljude koji bi plandovali u sigurnosti Grada s relativno dobrom plaćom, a skoro nultim rizikom.

Teoretski gledano, moguća korupcija je i da netko iz gradske vrhuške svoj prostor proda Gradu po daleko većoj cijeni. U korumpiranim zemljama se korupciji skloni pojedinci generalno povezuju kako bi živjeli puno bolje nego što realno zaslužuju, dakle sa što većom plaćom, a sa što manjim rizikom”, objasnio je on.

“Manja konkurentnost vodi u neefikasno društvo”

Ističe da je ovakvo nešto opasno jer smanjuje konkurentnost nacije, kazavši da je ona bitna u teškim vremenima.

“Što je država nekompetitivnija, to su odluke onih koji vladaju manje sklone poduzetnicima, a odluke im se više baziraju na podizanju poreza, prireza i trošarina, za što ne morate biti lumen.

Manja konkurentnost vodi u neefikasno društvo, a iz takvog društva ljudi su se skloni iseljavati, veća je smrtnost kad nastupi pandemija, što sam nedavno i pokazao, a kad se baš liječnici iseljavaju, diže se vjerojatnost da umrete čak i od upale slijepog crijeva jer se vozač hitne jutros odselio u Austriju.

Manje konkurentna društva teže se nose s višim cijenama goriva jer vlast ne zna što učiniti, a normalno im je da distributeri goriva moraju snositi gubitke da bi ostali imali jeftino gorivo. A izrazito neefikasna društva, dakle jako korumpirana, ne znaju čak potrošiti ni poklonjen novac za obnovu od potresa”, proširio je temu Podobnik.

Pitali smo ga može li se ovakvo što osvetiti Gradu Dubrovniku.

“Netko tko je planirao investirati u turizam u Dubrovniku vjerojatno će odustati jer vidi da dolazi u sredinu u kojoj se ne potiče zdrava konkurencija,  nego naprotiv – stranački klijentelizam i ‘crony’ kapitalizam”, kazao je.

“Što je društvo manje korumpirano, tada je bogatije”

Dodaje da je to jednostavno – glupo ponašanje.

“Samo u korumpiranim društvima korumpiranima na vlasti je interes stranke i njenih kadrova daleko važniji od interesa nacije. Naprotiv, što je društvo manje korumpirano, to je interes cijele nacije bitniji od stranačkog interesa, a tada je i društvo bogatije. Upravo stoga su manje korumpirani u pravilu i bogatiji jer sebičnost korumpiranih ima veliku cijenu – zaostalost i siromaštvo”, napomenuo je.

Kakva se poruka šalje privatnim poduzetnicima, ljudima koji iznajmljuju svoje apartmane, otvaraju hotele, hostele?

“Poruka je: ne dolazite, idite tamo gdje će se vaš novac cijeniti. Jasno, otvaranje soba u gradskom vlasništvu nije konkurencija luksuznim hotelima, samo što je garancija da se vlast naknadno neće dosjetiti otvoriti hotel s puno zvjezdica?

“Kod nas oni koji se hvale domoljubljem ne vole previše konkurenciju”

Zato se ovakvoj politici mora stati na kraj odmah jer korupcija je društveni rak i širi se dok ne uništi cijelo društvo. Neka nam je Grčka stalno na pameti kao dobar primjer kako korupcija može uništiti i naciju čiji su preci stvorili prvu demokraciju”, ističe.

Govorimo mu kako nas ovo podsjeća na socijalistički model te dodajemo da je on posebno prisutan u zajednicama koje se upravo mogu opisati kao one koje počivaju na domoljublju.

“Nije čudno da su nacisti bili nacionalsocijalisti, a ne nacionalkapitalisti. Potonje bi značilo da se inzistira na poduzetništvu s nacionalnim bojama.

Samo kod nas oni koji se hvale domoljubljem očito ne vole previše konkurenciju, vjerojatno zato što znaju da su nesposobni pa žele sustav gdje će im društvo osiguravati monopol i pripomoć kad jednom zapadnu u probleme, a hoće”, zaključio je dr. sc. Podobnik.