53 posto Hrvata misli da za uspjeh trebaju stranačku iskaznicu; 400.000 ih je u strankama, od toga pola u HDZ-u

Mišljenje da je učlanjivanje u političku stranku neophodno za uspjeh, više i od obrazovanja, potvrđuje najnovije istraživanje Promocije plus koje je provedeno za RTL Hrvatsku.

Sada je izašla malo dublja analizirali dobivenih podatka. Ona govori da je to stajalište češće rasprostranjeno među muškarcima (56 posto) nego među ženama (49,8 posto).

Hrvatska demokratska zajednica trenutno ima najviše članova, oko 211.000. Zatim slijedi HNS s oko 39.000 članova, a tisuću manje ima HSS. Četvrta stranka po redu je vodeća stranka oporbe SDP s 32.000 članova. Sljedeće su: HSLS (17.000), HSU (11.000), SDSS (10.100), Narodna stranka – reformisti (9000), IDS (7300).

Ostale stranke koje su dale podatke o članstvu imaju manje od tisuću članova (GLAS, Most, HDSSB), dok broj članova političke platforme Možemo! nije poznat.

Podatak koji najviše iskače je činjenica da HDZ ima značajno veći broj članova od ostalih stranaka. Čak 6 posto punoljetnih građana je dio vodeće stranke.

Trebamo uzeti u obzir da u Hrvatskoj djeluje još 149 drugih stranaka i neovisnih biračkih lista i udruga građana koje nastupaju politički i sudjeluju u izborima na lokalnoj i regionalnoj razini. Kada bi smo to sve otprilike zbrojili dobili bismo podatak da je oko 400.000 hrvatskih građana član stranke. Točnije više od 12 posto od ukupnog broja punoljetnih koji imaju biračko pravo.

“Takvo raspoloženje je rekla bih uvriježeno među hrvatskim građanima. Razlog je prije svega percepcija korumpiranosti društva koja je u Hrvatskoj visoka. Dojam kojeg građani Hrvatske imaju je da je korupcija zastupljena i to doprinosi dojmu da je za posao potrebno stranačko zaleđe, odnosno, da prolaziš ako pripadaš opciji koja je tog trenutka na vlasti. Drugi bitan faktor je institucionalno povjerenje koje je u Hrvatskoj strahovito nisko. Hrvatski građani ne vjeruju mainstream institucijama, ne vjeruju Vladi, Saboru, pravosuđu, političkim strankama”, kazala je zadarska politologinja, dr.sc. Marijana Grbeša-Zenzerović, profesorica na Fakultetu političkih znanosti.