Je li vam imati 150 tisuća kuna na računu zvuči puno ili malo? Kakogod, to je prosjek financijskog bogatstva Hrvata.
Prema podatcima Hrvatske narodne banke za prošlu godinu ukupna financijska imovina kućanstava dosegnula je 586 milijardi kuna. “Financijska imovina raste za oko devet posto. Najviše rastu mirovine, osiguranja i ostale garancije. To me zapravo veseli jer građani prepoznaju važnost štednje za mirovinu, prepoznaju kvalitetu proizvoda osiguranja koje im u narednim razdobljima može pružiti nekakvu zaštitu i zato se odlučuju štedjeti u dugoročnije proizvode”, obavijestila je Yetunde Kristina Škorić, financijska savjetnica.
Gotovina i depozit najveći su udio financijske imovine, a iznose 50 posto. Slijede ih osiguranja i mirovinski fondovi s 28 posto te dionice i investicijski fondovi s 19 posto, prenosi Dnevnik.hr.
“Iz tog možemo vidjeti da građani vole imati novac blizu sebe i da vole štedjeti uz nekakav minimalan rizik”, kaže financijska savjetnica.
Zanimljivo, u ovu kalkulaciju ne ulaze nekretnine koje su i najvrjedniji dio kućanstva, osobito promatramo li činjenicu da čak 91 posto stanovnika Hrvatske živi u vlastitoj nekretnini. Međutim, blago su porasle financijske obveze.
“U tim financijskim obvezama najveći udio imaju krediti, to je gotovo 95 posto. Krediti stambeni, gotovinski, kreditne kartice sve ono što financijske institucije pozajmljuju građanima. Ono što je super i što je pozitivno jest da su građani zapravo u plusu. Njihova imovina je veća nego li su njihove obveze i super je što imovina raste brže nego li te obveze”, kaže Škorić.
No vratimo se na štednju i depozite koje čine polovinu financijskoga bogatstva. Tradicionalno držanje novca u banci ljudima daje svojevrsnu sigurnost, no koliko je ono isplativo u doba inflacije?
“Najmanje je isplativo držati novac pod jastukom, u čarapi ili na računima u bankama, posebno u vrijeme inflacije kada se ta vrijednost novca dodatno smanjuje. Na taj način čuvan novac ne donosi nikakvu zaradu. Postoje povoljniji i isplativiji načini ulaganja, međutim oni u sebi sadržavaju određeni rizik.”
Ljudi su često vezani uz štednju ili ulaganje na dulji period. To uglavnom ne odgovara građanima koji vole imati svoj novac dostupan odmah kada im treba zato Škorić ističe: “Hrvati vole vidljivu i opipljivu imovinu koja im je lako dostupna i ulažu u ono što poznaju uz nekakav minimalan rizik.”
No zato mlađe generacije ulažu i u volatilnije oblike. Što zbog popularnosti, ali i neizostavne mogućnosti zarade.