Poruka “legendarnog” Omiša: “Nema straha za budućnost klapske “pisme” Zadranki i Zadrana”…
No, to, naravno, nije sve, nisu glasovno nadareni članice i članovi Benje jedini stigli s epitetom laureata iz Omiša. Također, prvu nagradu u kategoriji B – srednja škola (15-18 godina) osvojile su dječja klapa Feral i njihova mentorica, prof. Iva Mustać Klarić te dječja klapa Tramontana i njihova mentorica, prof. Nada Smoljan.
Poruka “legendarnog” FDK-a bila je jedinstvena: “Nema straha za budućnost klapske “pisme” Zadranki i Zadrana”…
Na ušću Cetine sudjelovalo je devet dječjih klapa: BENJA – Zadar, BEPO – Omiš, CVIT – Imotski, FERAL – Zadar, MANINA – Blato n/K, MATAČIĆEVI SLAVUJI – Omiš, NUŠA – Imotski, SFIDA – Korčula, TRAMONTANA – Zadar, uz goste/domaćine u revijalnom dijelu programa: MATAČIĆEVE SLAVUJE iz Omiša. Izostanak je opravdala klapa MAESTRAL iz Splita.
Smotru dječjih klapa organizira Festival dalmatinskih klapa Omiš, krovna ustanova zaslužna za očuvanje i razvoj klapske pjesme, nematerijalnog kulturnog dobra RH uvrštenog na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine. Ove je godine bio treći pokušaj da u programu Festivala konačno krenenu s kategorijom natjecanja dječjih klapa.
-Prethodne dvije godine smotru smo, na žalost, zbog epidemije morali otkazati. Smotra dječjih klapa na FDK Omiš uvrštena je u Katalog natjecanja i smotri učenika i učenica osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske koja se provode u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i odobrena su od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tako smo omogućili da se učenička i nastavnička postignuća ostvarena na Smotri vrednuju i od strane AZOO što će nastavnicima/voditeljima pomoći u napredovanju u zvanje mentora i savjetnika. Također, učenici bi na osnovu postignutih rezultata mogli ostvariti određene benefite i nagrade u nastavnom procesu. U suradnji s AZOO i klapskim stručnjacima u planu je organizacija stručnih skupova i radionica klapskog pjevanja, te izdavanje notne literature namijenjene za dječje klape koje nedostaje, sve navedeno nadamo se da je dovoljan motiv učenicima i nastavnicima za sudjelovanje na Smotri dječjih klapa u Omišu, kolijevci klapske pjesme, a pokretanjem smotre vjerujemo da ćemo pridonijeti osnivanju novih dječjih klapa u Dalmaciji, cijeloj RH pa i šire, što je primarni zadatak ovog natjecanja – istakli su iz Festivala dalmatinskih klapa.
Ovim projektom konačno će, dodali su, biti ostvarena dugogodišnja želja velikog maestra i barda dalmatinske klapske pjesme Ljube Stipišića Delmate da se dječje klape natječu pod okriljem središnje klapske svetkovine u Hrvatskoj nastupajući na najvećem i najpriznatijem klapskom susretu onom u Omišu, za čije je osnivanje maestro Stipišić uvelike zaslužan. On je potkraj svog života posebno bio posvećen prenošenju ljubavi prema klapskoj pjesmi na najmlađe generacije, naglasili su iz FDK-a.
Sudionici natjecanja su dječje klape koje djeluju pri: osnovnim, srednjim i glazbenim školama, kulturno-umjetničkim društvima djece i mladeži ili kao samostalna skupina.
Klape se natječu u dvije kategorije: kategorija A do 15 godina (učenici osnovnih škola) i kategorija B do 18 godina (učenici srednjih škola). Dobne granice utvrđuju se tako da u određenu kategoriju ulaze oni natjecatelji koji u godini natjecanja navršavaju godine navedene za tu kategoriju i mlađi. Kategorija A do 15 godina (učenici osnovnih škola): klapa nastupa u sastavu od 5 do 10 članova (djevojčice, dječaci, mješovito), između izvedbe prve i druge pjesme klapa može zamijeniti do dva člana, klapa pjeva troglasno ili četveroglasno, bez pratnje glazbenih instrumenata – a cappella. Kategorija B do 18 godina (učenici srednjih škola):klapa nastupa u sastavu od 5 do 8 članova (djevojčice, dječaci, mješovito), između izvedbe prve i druge pjesme klapa može zamijeniti do dva člana, klapa pjeva četveroglasno i – a cappella.
Svaki pjevač može biti član samo jedne dječje klape koja se natječe, klapa izvodi dvije klapske pjesme (tradicijski napjevi i skladbe) vodeći računa da odabrane pjesme i njihove obrade budu prikladne za djecu te u duhu dalmatinskog tradicijskog pjevanja o čemu se nastavnici/voditelji dječjih klapa savjetuju s organizatorima. U obje kategorije klape izvode po dvije pjesme (tradicijske napjeve ili skladbe) od kojih barem jedna mora biti tradicijski napjev, kaže, pak, Pravilnik natjecanja.
Malo šira slika
Broj dječjih klapa u odgojno-obrazovnim ustanovama je u porastu, prenose iz FDK-a. Glazbeni pedagozi, svjesni vrijednosti, te vođeni željom za očuvanjem tradicijske glazbe, formiraju dječje klape i na taj način senzibiliziraju mlade za tu vrstu glazbenog izričaja. Skupno muziciranje (pjevanje u klapi) omogućava djeci socijalnu integraciju i pripadnost skupini, što pomaže u njihovu razvoju i formiranju osobnosti. Razvija se osjećaj za timski rad, uvažavanje i razumijevanje okoline, te oblikuje stav, kako prema svojoj, tako i prema kulturi i tradiciji drugih naroda. Očuvati iskonsko, osvijestiti važnost pripadanja prostorima kojima su hodali naši pradjedovi, neprocjenjive su vrijednosti. Stoga je jedan od ciljeva Smotre dječjih klapa i doživljaj susreta i druženja kakav klapska pjesma nosi sa sobom i podvlači pod kožu za cijeli život postajući u formativnoj dobi mladih amatera modus vivendi, te prva skalina na putu k pjacama i pozornicama na kojima se slavi tradicionalna glazba.
-Kako bismo sačuvali baštinu naših pradjedova za buduće generacije u vrijeme kada, na žalost, izumire usmena predaja pjevane tradicije po dalmatinskim kalama, konobama i tavernama nužna je edukacija mladih o klapskom pjevanju kroz odgojno-obrazovni sustav od osnovnoškolskih ustanova, preko srednjih i glazbenih škola sve do visokoškolskih ustanova. Stoga smo sretni što je na inicijativu Festivala dalmatinskih klapa i Zaklade Delmata na Umjetničkoj akademiji u Splitu pokrenut pojačani program predmeta Klapsko pjevanje za studente Glazbene pedagogije/Glazbene kulture i Glazbene teorije. Nastava pojačanog programa Klapskog pjevanja obuhvaća šesnaest predmeta, a studenti koji je pohađaju proučavaju oblike vokalnih glazbenih praksi klapske izvedbe, upoznavaju načine rada s muškom, ženskom, mješovitom i dječjom klapom, te se osposobljavaju za vođenje klapa, obrađivanje klapskih napjeva i stjecanje kritičkog uvida prema klapskom vokalnom izrazu s obzirom na literaturu i današnju praksu. Pokretanjem programa predmeta Klapsko pjevanje na UMAS otvorila se mogućnost educiranja novih generacija mladih glazbenih pedagoga koji će sutra u odgojno-obrazovnim institucijama na ispravnim temeljima podučavati djecu o našoj kulturnoj baštini i odgajati nove generacije klapskih pjevača. Vjerujemo da će njihovi učenici u budućnosti rado dolaziti na Smotru dječjih klapa, te stečenu ljubav prema tradicijskoj klapskoj pjesmi i druženju njegovati i kada odrastu pjevajući u “pravim“ klapama- naveli su, također, na stranici Festivala u najavi dječjeg klapskog događanja…