U prvom tjednu srpnja Hrvatska dobiva još jednu lijevu političku stranku, u Zadru je predvodi Sabljar Dračevac

U prvom tjednu srpnja Hrvatska će postati bogatija za još jednu lijevu političku stranku. Njezina jezgra je Klub socijaldemokrata koji je nastao nakon raskola u SDP-u kada je, pošto su četvorica zastupnika izbačena iz stranke, njih 18 otišlo i osnovalo svoj klub. Socijaldemokrati su osnovali udrugu, a sada slijedi daljnji korak – registracija političke stranke.

– Intenzivno se priprema osnivanje stranke. To je zahtjevan posao, no pokušat ćemo ga dovršiti prije ljetne stanke. Dotad ćemo imati osnivačku skupštinu, a na jesen bi se napravila programska fešta na kojoj bismo demonstrirali politički profil – kaže za Jutarnji potpredsjednik Sabora Davorko Vidović koji će se najvjerojatnije kandidirati za predsjednika Socijaldemokrata.

– Ne mogu to isključiti, ali procijenit ćemo što je najbolje za stranku i što želimo predstaviti – odgovorio je na pitanje hoće li biti predsjednik.

Trenutačno pišu stranački Statut, formiraju organizacije i definiraju stranački ustroj.

Među najaktivnijim osnivačima je Davor Bernardić, bivši predsjednik SDP-a, koji je dugo bio predsjednik zagrebačke organizacije te stranke, a tu je i saborska zastupnica iz Zadra Renata Sabljar Dračevac.

U programu će biti četiri osnovna poglavlja: povećanje dobrobiti pojedinca, klimatske promjene i okoliš, društvo te država.

U odnosu na prvo poglavlje, Vidović kaže da sve što se radi, mora biti vrednovano time da građani žive bolje, ne samo da imaju veće plaće i mirovine, nego i da budu sigurniji i zadovoljniji zdravstvenom zaštitom, obrazovanjem i drugim uslugama.

Kao ključno polazište za drugu točku ističe da cijena napretka ne smije biti devastacija okoliša te da u temelju razvoja moraju biti briga prema okolišu i uvažavanje klimatskih promjena.

U cjelini o društvu polaze od toga da je ono zapostavljeni aspekt našeg razvoja. Vidović kaže da smo opčinjeni državom, ali je društvo zapostavljeno. Razina socijalnog kapitala je niska, a vlada opće nepovjerenje. Stoga, nastavlja, moramo postići konsenzus oko toga da bez institucija nema funkcionalnog društva.

Četvrta točka odnosi se na državu kao organizaciju koja ima svoj zasebni život. – Nemamo konzistenciju u vanjskoj politici. Dogovorili smo se oko NATO-a i EU, ali imamo problematične odnose sa Srbijom, BiH, a ni sa Mađarskom i Slovenijom nije bajno. BiH dijeli naše društvo. Tu je i pitanje razvoja Oružanih snaga. Poratni sustav unutar države ne sadrži konzistentnost koja bi se pokazala kao cilj prema kojem se ide – kaže Vidović i dodaje da moramo definirati je li cilj smanjenje cijene rada, porezna politika koja bi suzbijala rentijerstvo ili nešto drugo.