Većina građana na rat u Ukrajini gleda kao na temeljnu prekretnicu: 61 % Europljana kaže kako nije sigurno da će im život ostati nepromijenjen. Samo oko trećine ispitanika (37 %) očekuje nastavak života bez promjena, pokazuju jučer objavljeni rezultati proljetnog istraživanja Eurobarometra koji je naručio Europski parlament.
U Hrvatskoj 66 % građana očekuje promjene, a 33 % ne.
Istraživanje koje je prošli tjedan objavila Europska komisija pokazuje da se 8 od 10 anketiranih građana ( 80 %) slaže s ekonomskim sankcijama nametnutim ruskoj vladi, kompanijama i pojedincima. U Hrvatskoj je ta brojka još veća i iznosi 82 %.
Većina građana u 22 države članice zadovoljna je EU odgovorom na rusku invaziju Ukrajine.
Inflacija i troškovi života bili su u porastu puno prije početka ruskog rata u Ukrajini koji je dodatno otežao situaciju te sada četiri od pet Europljana kaže kako već osjeća posljedice na standard života (40 %). Kao jasan znak europske otpornosti i jedinstva, 59 % ispitanika obranu zajedničkih europskih vrijednosti poput slobode i demokracije smatra prioritetom, čak i u slučaju da to utječe na cijene i trošak života.
Sve veći gospodarski problemi održavaju se i na odabir političkih prioriteta na koje bi, prema mišljenju građana, trebao biti usmjeren Europski parlament: borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti spominje se na prvom mjestu (38 %), a slijede javno zdravstvo (35 %) koje bilježi značajan pad od 7 p.p. u posljednjih šest mjeseci te demokracija i vladavina prava (32 %) koja je pak u značajnom porastu od 7 p.p.
Kad je riječ o ispitanicima u Hrvatskoj, njih čak 48 % ističe borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti kao prioritetnu temu za Parlament, no gotovo jednako važnim drže i podršku gospodarstvu i stvaranju radnih mjesta (47 %). Na treće mjesto stavljaju javno zdravstvo (31 %).
Rat u Ukrajini i njegovo značenje za Europsku uniju također se odražavaju u odabiru temeljnih vrijednosti koje bi prema mišljenju građana trebao kao prioritetne braniti Europski parlament: demokracija je na vrhu ljestvice sa 38 % što je za 6 p.p. porast u odnosu na jesen 2021. Sa 27 % slijede zaštita ljudskih prava u EU-u i diljem svijeta te sloboda govora i mišljenja.
U Hrvatskoj su sloboda govora i zaštita ljudskih prava na vrhu ljestvice s po 28 %, a slijede sloboda kretanja (27 %) i demokracija (24 %).
