Nije svima skupo… “Jučer smo potrošili, ne znam, 500 eura. Bili smo u Zadru, pili šampanjac. Iskreno, nije me briga”

Vruće ljeto napokon bez epidemioloških mjera privuklo je na Jadran turiste i njihove eure. O dnevnim troškovima ne brinu.

“Jučer smo potrošili, ne znam, 500 eura. Bili smo u gradu, u Zadru, pili smo šampanjac. Iskreno govorim, nije me briga. Na praznicima smo”, kaže Kevin iz Luksemburga.

“Oko 100 do 150 američkih dolara. Ne znam koliko je to u kunama”, kaže Drew iz SAD-a.

Brojni i rastrošni turisti bude optimizam jer sve podsjeća na 2019., godinu turističkih rekorda.

Te smo godine ostvarili 20 milijuna turističkih dolazaka, 109 milijuna noćenja, a ukupan turistički prihod bio je 12 milijardi eura, gotovo 20 posto BDP-a. Ove godine bi to moglo biti još i više zbog inflacije. Uz sličan broj turista i iste navike, zarada bi mogla biti za milijardu i 300 milijuna eura, odnosno gotovo 10 milijardi kuna, veća. Iako je u prvih četiri mjeseca ostvareno 83 posto turističkih noćenja u odnosu na 2019., naši gosti su trošili 11 posto više nego prije tri ljeta. Razlog tome je skuplja Hrvatska. Građani strepe od poskupljenja goriva, mali naftaši od zamrzavanja. A što kažu gastarbajteri, turisti?

“Kada sam kao dijete s obitelji dolazio na odmor u Hrvatsku, cijene su bile vrlo niske. Sada su gotovo iste kao i u Beču. Mislim da je Hrvatska postala vrlo skupa”, kaže Noah iz Austrije, izvještava RTL.

“Sve je skuplje sada u odnosu na posljednji put kad smo bili ovdje, prije 10, 15 godina. Sve je puno skuplje”, kaže Jon iz Švedske. Jednom čovjeku ove najave popravljaju raspoloženje. Od svake turističke kune u državni proračun ide četvrtina na račun PDV-a. A novac će nam trebati jer makroekonomska kretanja u svijetu ne bude optimizam. Ni podizanje kamatnih stopa u Americi nije zaustavilo inflaciju izazvanu upumpavanjem novca kao odgovor na COVID krizu.

“Inflacija nas je očigledno loše iznenadila prošle godine i iznenađenja bi moglo biti još”, tvrdi Jerome Powell, predsjednik Federalnih rezervi SAD-a. I američka i europska banka će, u cilju zaustavljanja inflacije, nastaviti s podizanjem kamata. Skuplji i teže dostupan novac će rezultirati manjim investicijama što bi usporilo gospodarstva te Europu i svijet gurnulo u recesiju. A ono što se događa na zapadu, s odmakom se prelijeva i u Hrvatsku. Vlada analizira i promatra. Procjena rasta BDP-a rebalansom je smanjena s 4,4 posto na 3 posto.

“A mi smo spremni na sve. Mi radimo ono što smo radili i prije, a to je da država intervenira”, rekao je premijer Andrej Plenković. Ekonomski analitičar Novotny smatra da Hrvatska ipak ima adut kojim bi mogla spriječiti jači pad gospodarstva.

“Hrvatska je u ovom trenutku pred novim investicijskim ciklusom koji će se financirati iz nacionalnog plana oporavka i višegodišnjeg financijskog okvira. Dakle, imat ćemo dovoljno europskog novca”, rekao je Damir Novotny, ekonomski analitičar. Ekonomija će tako kliznuti u stagnaciju izazvanu inflacijom ili stagflaciju, što znači kupovnu moć građana, osim ako ne dođe do rasta plaća.