Hoće li gospodarska kriza koja dolazi biti razornija od one iz 2008. godine? Hoće li doći do rasta plaća i kako pomoći građanima kojima će zbog rasta kamatnih stopa rasti i rate stambenih kredita? Odgovore na ova pitanja dali su stručnjaci u emisiji Otvoreno.
‘Do prije koji mjesec bilo je izgledno da će stope rasta BDP-a i potrošnje nastaviti u pozitivnom smjeru. Ovaj rast cijena smanjit će količinsku potrošnju dobara i usluga. To je onaj efekt koji još kod proizvođača ne vidimo – smanjenu potražnju. Plaće nema šanse da rastu, rast troškova energije i energenata poslodavcima će onemogućiti da rastu plaće. To je direktni udar na životni standard građana. Rast kamatnih stopa niti suzbijanje inflatornih očekivanja, ne može zaustaviti spiralu inflacije. To je u tolikoj mjeri uzelo maha. Stagflacija postaje izgledan scenarij u sljedećoj godini – ako se energetska kriza nastavi’, pojašnjava Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Govoreći o inflaciji, Ivanov kaže da se sada radi o rastu cijena svih kategorija.
‘Ove se godine ne bi trebala dogoditi recesija. No samo usporavanje stopa rasta BDP-a, u kombinaciji s visokom inflacijom, prije ili kasnije rezultira s padom BDP-a te se u pravom smislu onda događa stagflacija’.
Postavlja se i pitanje što će biti s kamatnim stopama.
‘Dugi niz godina imali smo razdoblje niskih kamatnih stopa, sada znamo da one idu gore, svi očekuju od centralnih banaka da nešto učine oko inflacije i to dizanjem kamatnih stopa. No ne znamo intenzitet i dinamiku’, ističe direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović. Oko 39 posto ljudi ima stambene kredite koji su uz promjenjivu kamatnu stopu, ostatak je u fiksnoj ili djelomično fiksnoj kamatnoj stopi, navodi, dodajući da vjeruje kako kamatna stopa neće ići tim intenzitetom gore jer Europska središnja banka ima svoje kriterije za koje se nadaju da će takvi ostati. ‘Ljudima preostaje da odu u banku i traže fiksiranje ili smanjenje kamatne stope. Ili refinanciranje duga ili kredita. Ima instrumenata da poboljšaju ili olakšaju svoj proizvod’, pojašnjava direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.
