Bilo je to godine 1968.; Zagreb i Zadar povezao “Kornat-expres”, brzi moderan vlak…

I Zadar je, eto, približen Zagrebu. Počevši od 22. lipnja, na pruzi Zagreb-Zadar, saobraća dnevno “Kornat-expres”, direktni ekspresni aluminijski motorni vlak koji će Zagreb sa Zadrom povezati za nepunih šest i pol sati ugodne vožnje…

… javili su novinari Vikenda i i ostalih medija, ali sada već davne 1968., prije više od pola stoljeća su najveći i peti po veličini hrvatski grad bili prometno vezani jednim za drugi dalmatinski centar odavno zaboravljenim prometnim sredstvom, na što nas je podsjetila Facebook stranica Tehničkog muzeja Nikola Tesla.

Tako su iz povijesnog arhiva donjeli zanimljivu kopiju starog novinskog članka i ispričali nam priču (zaista je stvarna) “Vlakom prema jugu”, o prvoj vožnji tada novog Kornat-expresa na relaciji Zagreb-Zadar.

– Danas smo nažalost svjedoci sve većem zapuštanju željezničkog prijevoza u Hrvatskoj. Željeznica se suočava s nerentabilnošću, nekonkurentnošću i sa sve manje putnika. Slična situacija bila je i u periodu između 1965 i 1968. kada je broj putnika pao sa 71,4 na 58,7 milijuna. Tim povodom ŽTP Zagreb je 1968. krenuo sa kampanjom pod nazivom „Putujte udobno željeznicom“- napisali su i podsjetili nas.

Kvarner-ekspres povezivao je tako, objašnjavaju nam, 1968. Zagreb i Rijeku za tri i pol sata. Marjan-ekspres je iz Zagreba prvi puta 15. lipnja 1968. krenuo za Split s vagonima za automobile. Tjedan dana kasnije, 22. lipnja 1968. iz Zagreba je prema Zadru krenuo Kornat-ekspres. Putovanje do Zadra trajalo je šest i pol sati, a na toj relaciji putnike je vozio prvi europski aluminijski vlak izrađen u zagrebačkoj tvornici Janko Gredelj.

U vlaku su postojala samo mjesta prvog razreda (zasebne fotelje), njih 192, a u četverodjelnoj kompoziciji bio je i „buffet“ te domaćica koja je brinula o putnicima. Vlak je bio ozvučen pa su putnici tijekom vožnje mogli slušati glazbu, vijesti i informacije o mjestima i predjelima kroz koja je vlak prolazio. Kornat-ekspres je polazio iz Zagreba u 6.28 i stizao u Zadar u 12.59. Iz Zadra bi se vraćao u 16.28 i u Zagrebu bio u 23.10.- napisali su iz Muzeja.

Još 1963. godine, dodali su, u tvornici Janko Gredelj napravili su tri prototipa diesel elektromotornog aluminijskog vlaka serije JŽ 611. Radilo se o naprednoj konstrukciji koja je izazvala pažnju i svjetske industrije. Vlakovi su bili predviđeni za prometovanje normalnom širinom kolosijeka (1435 mm) i mogli su postići maksimalnu brzinu od 120 km/h. Za vuču su imali dva diesel motora jedinične snage 400 KS.

Dužina vlaka preko odbojnika iznosila je 82,12 metra, dok je širina iznosila 3 metra. Vlak je imao 192 sjedišta, a prometovao je na linijama Zagreb – Zadar i Zagreb – Beograd. Ovi vlakovi su se koristili tek kojih par godina, a u kontekstu uporabe aluminija za izradu karoserije Gredelj je još napravio i tri garniture za uskotračnu prugu Zagreb – Samobor (poznate kao srebrne strijele). Ideja nažalost nije komercijalizirana u kontekstu u kojem bi se očekivalo s obzirom na interes koji je pobudio na svjetskoj razini – navodi se u objavi Tehničkog muzeja.