Na Sveučilištu u Zadru održana je završna konferencija projekta “SAN – Smart Agriculture Network“, kojega je Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru proveo u partnerstvu s Elektrokovinom plus d.o.o. iz Zagreba, u cilju stvaranja sustava koji će omogućiti pametnu proizvodnju hrane (maslinovog ulja) baziranu na IoT (Internet of Things) pristupu, te korištenje koncepta umjetne inteligencije s ciljem donošenja pravovremenih, preciznih i ispravnih odluka u proizvodnom procesu.
Tijekom projekta inovirani su uređaji i metode zahvaljujući kojima će poljoprivrednici i stručnjaci moći u realnom vremenu, na računalima ili kroz aplikaciju u mobitelu, moći pratiti informacije vezane uz temperaturu (zrak, tlo), vlažnost (zraka, tlo), intenzitet svjetlosti i fotosinteze, vlažnost lista, dostupnost nutritivnih elemenata, kemijski sastav tla, količinu korištene električne energije i vode, praćenje pojave i visine populacije štetnih organizama te donošenje preporuka ii poduzimanje korektivnih aktivnosti.
– Ovaj projekt podcrtava nešto što je san svakog poljoprivrednog proizvođača – omogućava da se preko up to date podataka dobiju podaci te se da preko internetske mreže intervenira u svom nasadu, vrtu ili mikropoligonu uzgoja kultura. Ovo je jedan od načina na koji možemo odgovoriti na zahtjeve o očuvanju tla, jer je za obnovu jednog njegovog centimetra potrebno 100 godina, rekao je na konferenciji prodekan Agronomskog fakulteta prof. dr. Milan Poljak.
Rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican pohvalila je napore koji su poduzeti u prošle četiri godine kako bi se tehnologija primijenila u praksi te poželjela da ovaj projekt bude početak nove suradnje.
Kroz praćenje stanja krošnje, vremenskih uvjeta na lokaciji i pojave kukaca, preko sustava nadziranja i potrošnje vode, projekt SAN omogućava provođenje proizvodnje za na okoliš prihvatljviji način. Za model je izabrana maslina, koja je gospodarski najznačajnija biljka Mediterana, od pamtivijeka poznata po svojim ljekovitim svojstvima i prehrambenoj dobrobiti za ljude.
– Za pilot lokacije odredili smo Žman na Dugom otoku i Novigrad, kao dva mikroklimatski različita područja. Visoko smo postavili ljestvicu te kroz projekt tehnološki unaprijedili maslinarsku proizvodnju s mogućnošću primjene na druge kulture. Mediteran je regija koja je pogođena klimatskim utjecajima, a mi našim postupcima možemo pomoći da se promjene uspore. Tehnologija može nadoknaditi manjak radne snage i obrnuti trend prema kojem su naši poljoprivrednici visoke prosječne starosti i slabog obrazovanja, istaknuo je prof. dr. sc. Zoran Šikić.
O svojim iskustvima u projektu govorili su maslinari u čijim su maslinicima senzori bili postavljeni – Ivica Vlatković i Goran Morović. U njihovim maslinicima, ali i na još 12 lokacija, kamere su snimale krošnje, detektirale pojavu nametnika ili bolesti, dok su senzori prikupljali podatke o vremenu, potrošnji vode itd. Vlatkovića je iznenadilo kako je kamera već u veljači uspjela snimiti mužjaka maslinove muhe te mu o tome poslati obavijest, ili pojavu paunova oka i kada se bolest nije u potpunosti manifestirala.
– Ako se želimo baviti bilo kojom kulturom, moramo kontrolirati procese. Ovaj sustav pruža velike mogućnosti onima koji imaju 1.000 ili više stabala maslina, jer tako velike maslinike ne možete kontrolirati ako nemate pomoć tehnologije. Druga je važna stvar da napokon odredimo koje su to sorte koje nisu osjetljive na ove bolesti i kojima ne treba puno vode. Vode nema dovoljno za masline niti će je ikada biti, ali ona nije ni potrebna ako se oslonimo na autohtone masline, rekao je Vlatković. Njegovo izlaganje primjerom je potkrijepio i Morović, koji je rekao da je stare revitalizirane maslinike morao zalijevati dvaput u sezoni, a druge masline svakih 15 dana.
– Kada napravimo korak od amatera prema ozbiljnom bavljenju maslinarstvom, moramo povesti računa o troškovima. U vrijeme cara Dioklecijana litra maslinova ulja, preračunato u današnju vrijednost, koštala je između 50 i 100 eura. To i danas vrijedi za vrhunska ulja, ali ako nešto košta dva eura, to pokazuje da nema veze s maslinovim uljem, rekao je Morović.
Prof. dr. sc. Šime Marcelić predstavio je rezultate projekta, u kojima se vidjelo kako kvaliteta ulja ovisi o sorti masline, podneblju i agronomskoj praksi. Pri ciljanom navodnjavanju u trenutku kada je voda maslini najpotrebnija postignuti su najbolji rezultati, i što se tiče prinosa i kvalitete maslinova ulja.
Voditelj znanstvenog tima projekta SAN prof. dr. sc. Tomislav Kos na kraju je iznio završni zaključak te predstavio termin Agriculture 5.0. Nakon Agriculture 4.0, u kojoj proizvođač koristeći sustave koji generiraju podatke na svojim farmama, na način da se donose pravilne strateške i operativne odluke, u Agriculture 5.0 farme slijede principe precizne poljoprivrede, koristeći opremu koja uključuje sustave za podršku s autonomnim odlukama. To znači da će dio odluka u maslnicima i na drugim dobrima donositi roboti i neki oblici umjetne inteligencije.
Na kraju svečanosti prigodna priznanja za doprinos projektu dobili su Petar Mišković, Jelena Rušev Mogilevskij, Irena Kozulić, Ivica Lordanić i Martina Ćustić. U zabavnom programu nastupila je studentska klapa A.K.A. Crescendo, a nekoliko prigodnih pjesama o maslini izrecitirala je knjižničarka Sveučilišta u Zadru Jelena Rušev Mogilevskij.