Visoko obrazovani ljudi iz područja društvenih i humanističkih znanosti u Hrvatskoj skloniji su vjerovati u teorije zavjera o cjepivima nego oni koji dolaze iz prirodoslovnih područja, pokazala je nova studija.
Istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu PlosOne, proveli su online Željko Pavić s Filozofskog fakulteta u Osijeku i Adrijana Šuljak s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu na uzorku od 577 ispitanika s višom i visokom stručnom spremom, a ono je napravljeno u okviru projekta Utjecaj interneta i internetskih društvenih mreža na stavove i odluke o cijepljenju, koji financira Hrvatska zaklada za znanost, prenosi Index.
U njemu je, među ostalim, potvrđen utjecaj znanstvene pismenosti na vjerovanje u teorije zavjera. Drugim riječima, osobe s većom znanstvenom pismenošću bile su manje sklone teorijama zavjere.
Važni prediktori vjerovanja u teorije zavjera također su bili i sklonost alternativnim zdravstvenim uvjerenjima kao što su povjerenje u prirodni imunitet i alternativnu medicinu te nepovjerenje u zdravstveni sustav.
Ženski spol i religioznost bili su u pozitivnoj korelaciji s vjerovanjem u teorije zavjere o cijepljenju, dok dob nije imala statistički značajan utjecaj. Pritom autori ističu da njihova studija ne daje odgovor na pitanje postoji li stvarno razlika po spolu ili je ona rezultat činjenice da u humanističkim znanostima ima više žena, a u STEM području muškaraca.
Pavić ističe da je temeljna svrha istraživanja bila vrlo specifična, a proizašla je iz namjere da se utvrdi utječe li na stavove o cijepljenju područje obrazovanja neke osobe.
“Naime, većina dosadašnjih studija uzimala je u obzir obrazovanje kao jednu od varijabli kojima se nastoji objasniti i razumjeti stavove o cijepljenju, no nas su zanimale i specifične razlike među područjima”, kaže Pavić.
“Naše istraživanje potvrdilo je pretpostavku da su razlike u znanstvenoj pismenosti djelomično objašnjenje veće skeptičnosti prema cijepljenju kod osoba koje su diplomirale u društveno-humanističkom području, a druga dva medijatora – vjerovanje u prirodni imunitet i nepovjerenje u zdravstveni sustav – predviđaju vjerovanje u teorije zavjere, ali nisu potvrđeni kao uzroci razlika između znanstvenih područja. Razlike u znanstvenoj pismenosti mogu biti posljedica razlika u akademskoj socijalizaciji, s obzirom na to da su društvene i humanističke znanosti često društveno-kritički usmjerene, pa se u tom smislu u njima problematizira i epistemološka i etička pozadina znanstvenih istraživanja. Također bitno je istaknuti da visokoobrazovane osobe općenito, kako u STEM tako i u DH području, nisu osobito sklone teorijama zavjere kada je u pitanju cijepljenje. Drugim riječima: i jedni i drugi u većoj mjeri odbacuju konspiracijska uvjerenja o cijepljenju, ali osobe obrazovane u DH znanostima nešto manje”, protumačio je.
Autori nove studije krenuli su od pretpostavke da društvenjaci i humanisti po samoj prirodi znanstvenih područja kojima se bave imaju niže razine povjerenja u znanost od prirodnjaka, odnosno STEM-ovaca.
“Imajući na umu moguće epistemičke razlike između područja znanosti, željeli smo ispitati mogu li razlike u područjima obrazovanja (tj. znanstvenim područjima) utjecati na neodlučnost prema cijepljenju. Drugim riječima, naše je očekivanje bilo da se akademska pozadina pojedinaca obrazovanih u društvenim i humanističkim znanostima (u daljnjem tekstu: SH), koje su također poznate kao ‘meke’ i kognitivno nerestriktivne znanosti, razlikuje od akademske pozadine pojedinaca obrazovanih u području prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (u daljnjem tekstu: STEM) koja se obično definiraju kao ‘tvrda’, kognitivno restriktivna znanstvena područja. Posljedično, trebale bi postojati različite razine neodlučnosti prema cjepivu među pojedincima s diplomama u tim područjima. Naime, naša je osnovna tvrdnja bila da bi osobe educirane u SH područjima mogle biti nešto skeptičnije, odnosno sklonije relativiziranju i ukazivanju na neizvjesnosti u vezi s cjepivima od pojedinaca educiranih u STEM područjima. Takve razlike mogu biti rezultat različitih akademskih socijalizacija i/ili individualnih karakteristika koje su važne pri odabiru područja studija”, pišu u studiji autori.