Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) u ponedjeljak je, u sklopu sedmog po redu natječaja, počela zaprimati zahtjeve za subvencioniranje stambenih kredita, a banke su od 9 do 12 sati predale više od 600 zahtjeva svojih klijenata.
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina na konferenciji za medije u APN-u izvijestio je da je tijekom današnjeg dana već zaprimljeno oko 600 zahtjeva za subvencije, napomenuvši da je u proračunu za ovu godinu za tu mjeru predviđeno 50 milijuna kuna.
Na osnovu dosadašnjih iskustava, procjenjuje se da će uz pomoć tog programa novih oko 4.500 obitelji riješiti svoje stambeno pitanje, izjavio je Paladina.
Ocijenio je da je subvencioniranje stambenih kredita vrlo važan program i demografska mjera, podsjetivši da je uz pomoć te mjere stambeno pitanje riješilo oko 22 tisuće mladih obitelji.
S obzirom da se za svako novorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita subvencija produljuje za dvije godine, Paladina je rekao da posebno veseli brojka od oko 5.300 rođene i posvojene djece u tim obiteljima.
Upitan o brojnim primjedbama da model subvencioniranja stambenih kredita podiže cijenu nekretnina, Paladina je rekao da je siguran da su obitelji koje su program iskoristile njime i zadovoljne. No, najavio je da će se ove godine sagledati sve dostupne analize o kretanju cijena na tržištu nekretnina, kao i utjecaja ovog programa.
Paladina je rekao da su cijene na tržištu nekretnina u posljednjih 10-ak godina rasle gotovo u svim zemljama EU-a, a i velik je broj tih zemalja gdje su cijene rasle i po nekoliko puta više nego u Hrvatskoj. Stoga, ustvrdio je, pitanje utjecaja na kretanje cijena nekretnina u Hrvatskoj je zasigurno višedimenzionalno te sigurno nije podložno isključivo utjecaju ovog programa.
“Nastavno na analizu, tijekom ove godine ćemo donijeti daljnje korake i sigurno ćemo uzeti u obzir i sve one komentare stručnjaka s tržišta nekretnina koji su ih iznosili u prethodnom razdoblju”, izjavio je Paladina, koji nije želio odgovarati na pitanja novinara o obnovi nakon potresa.
Naime, 22. ožujka se navršava druga obljetnica od razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu, a ministar je najavio da će sutra u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici nazočiti sastanku skupštine Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, nakon kojeg će biti dostupan i za sva pitanja medija o obnovi.
Prilika za subvencije i iduće godine
Program subvencioniranja stambenih kredita provodi se od 2017. godine, pri čemu je 2020. provedeno dva kruga subvencioniranja. Svi oni koji neće uspjeti ostvariti pravo na subvenciju ove godine imat će to priliku 2023. godine, poručio je direktor APN-a Dragan Hristov, navevši da je i za iduću godinu osigurano 50 milijuna kuna.
Izvijestio je da ukupna visina proračunskih bespovratnih sredstava za oko 22 tisuće dosad odobrenih zahtjeva za subvencije iznosi oko 1,59 milijardi kuna, a dosad je isplaćeno nešto više od 710 milijuna kuna.
Od 2019. godine, od kada se primjenjuje mjera subvencioniranja za dodatnu godinu i za djecu starosti do 18 godina, prijavljeno je oko 13.100 djece.
Nadalje, prosječan iznos subvencioniranog stambenog kredita je 75 tisuća eura, prosječni mjesečni anuitet koji korisnici otplaćuju iznosi 378 eura, a mjesečna subvencija 125 eura, dok je prosječna efektivna kamatna stopa za 2021. iznosila 2,48 posto, a za ovu godinu 2,36 posto.
Prosječna dob korisnika kredita je 32 godine, a prosječni rok otplate 22 godine, naveo je Hristov.
Pomoćnik direktora APN-a za subvencioniranje stambenih kredita Goran Golenić izvijestio je da je dosad najviše subvencija odobreno na području Grada Zagreba, dok iza njega slijedi Osječko-baranjska županija.
Sklopljen ugovor o subvencioniraju s 14 banaka
Podsjetimo, APN je 4. ožujka sklopio ugovore s 14 banaka o davanju subvencioniranih stambenih kredita, pri čemu se najviše efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kreću od 1,99 do 3,50 posto.
Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita omogućeno je subvencioniranje mjesečnog iznosa rate ili anuiteta korisnika kredita za stambeni kredit koji građani uzimaju kod kreditnih institucija za kupnju stana ili kuće, odnosno za izgradnju kuće, a sve u svrhu rješavanja stambenog pitanja.
Subvencija države dodjeljuje se za prvih pet godina otplate kredita, uz mogućnost produženja od dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita.
Produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu omogućeno je i za obitelji koje već imaju djecu u trenutku podnošenja zahtjeva, kao i u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50 posto tjelesnog oštećenja.
Mjeru tako mogu iskoristiti svi građani Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina i koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti, pri čemu rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba.