Nije svako mjesto na kojem se dogodila teška prometna nesreća s teško ozlijeđenim ili poginulim osobama ujedno i opasno mjesto, no postoje one koje se zovu ‘crne točke’ na prometnicama, javlja HAK Revija.
U Hrvatskoj se od 2004. do 2017. godine za identifikaciju opasnih mjesta na državnim cestama koristila Metodologija pristupa sigurnosti prometa koju su 2004. godine izradile Hrvatske ceste d.o.o. u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske d.d.
Prema navedenoj metodologiji, opasnim mjestom smatralo se raskrižje ili odsječak ceste duljine do 300 metara, odnosno opasna dionica duljine od 300 do 1000 metara, uz uvjet da udovoljavaju sljedećim kriterijima i to: 12 ili više prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u protekle tri godine, 3 ili više istovrsne prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u tri godine (ista grupa sudionika, isti pravac kretanja, iste konfliktne površine i dr.) ili 15 ili više prometnih nesreća u tri godine.
Navedeno istraživanje nije kao kriterij nije koristila prometno opterećenje, što znači da se temeljila isključivo na podacima o prometnim nesrećama i njihovim posljedicama. Zbog toga je izrađena nova Metodologija identifikacije opasnih mjesta od 2017. godine.
Za identifikaciju opasnih mjesta za 2021. godinu koriste se podaci iz 2018., 2019. i 2020. godine, a podaci o prometnim nesrećama i njihovim posljedicama dobiveni su od strane Ministarstva unutarnjih poslova.
Najčešće prometne nesreće koje su se događale na utvrđenim opasnim mjestima bile su slijetanje, bočni sudar, sudar iz suprotnih smjerova te vožnja u slijedu.
Posljednji pregled potencijalno opasnih mjesta na mreži državnih cesta proveden je 2021. godine.
Utvrđeno je ukupno 14 opasnih mjesta, a najviše opasnih mjesta identificirano je u Ličko-senjskoj županiji – četiri. Po dvije crne točke nalaze se u Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji dok se po jedna nalaze u još šest županija: Brodsko-posavskoj, Istarskoj, Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i u Varaždinskoj.
Državna cesta kod mjesta Drage nalazi se na visokom sedmom mjestu, a ona između Vira i Zadra na devetom.
