Premijer Andrej Plenković, uz ministre Zdravka Marića, Tomislava Ćorića, Josipa Aladrovića i Mariju Vučković, predstavlja paket mjera koji će pomoći građanima i poduzećima u borbi s poskupljenjima energenata, vrijedan nekoliko milijardi kuna.
Premijer Plenković uvodno je poručio kako je jutros odrađen sastanak s sindikatima, HUP-om, HPK- i HOK-om koji su redom imali pozitivne reakcije na paket mjera.
Objasnio je i kako je došlo do situacije da država opet mora intervenirati: ‘Cijena plina u Europi raste iz nekoliko razloga. Nakon covid krize došlo je do veće potražnje, Rusija je drugi razlog koji je glavni opsrkbljivač plinom i koja ima ograničenu proizvodnju, Norveška ne može povećati proizvodnju plina, događa se jača potražnja zbog gospodarskog oporavka, a zadnji mjeseci zime postali su najhladniji. Proizvodnja plina u Europi pada’.
Pojasnio je i kako Europa uvozi 60 posto svih energetskih potreba, pri čemu se uvozi čak 90 posto plina. ‘Prosječna cijena kućanstva plina u EU je 120 eura za kilovat sat, to je 60 puta viša cijena nego u Hrvatskoj. Cijene kod nas se nisu mijenjale jer je sustav reguliran. Da Vlada ne donosi ove mjere struja bi od 1. travnja bila skuplja 23, a plin čak 79 posto, rekao je Plenković, donosi Tportal.
‘Paket koji danas predstavljamo je vrijedan 4,8 milijardi kuna. Ovaj paket rađen je sustavno, u koordinaciji svih ministarstava, on je pravovremen i sveobuhvatan. Odnosi se na kućanstva, poduzeća i poljoprivredu, on je univerzalan. Ublažavamo rast cijena električne energije, HEP će podnijeti dio tereta’, naglasio je Plenković i nastavio:
‘Imamo porezna rasterećenja, socijalne naknade, jednokratne naknade za umirovljenike i potpore za poduzeća. Poseban program su potpore za poljoprivrednike i ribare’.
‘Limitiramo rast cijena struje na 9,6 posto, plin koji bi rastao 79 posto će rasti najviše do 20 posto. Prosječna cijena se može kalkulirati tek na kraju veljače. Kako ćemo ublažiti rast cijena struje? Danas je prosječna cijena godišnjeg računa za struja je 3400 kuna, da ništa ne napravimo ta cijena bi narasla na 4182 kune u godinu dana. S našim mjerama narast će na 3725 kuna. Mjerama smo građanima uštedili 460 milijuna kuna’, pojasnio je.
Kad je riječ o plinu, smanjenjem PDV-a na pet posto i vladinim vaučerima doći će se do rasta cijena od samo 17 posto.
‘Potpore građanima odnosi se na sve građane koji koriste plin i direktna potpora im je deset lipa po kilovat satu, odnosno 20 posto projicirane cijene. To će državu koštati oko 600 milijuna kuna, a novac za to će se namaknuti prodajom slobodnih emisija stakleničkim plinovima’, rekao je.
Poduzetnici će se za vaučere prijavljivati kroz HAMAG-BICRO i potpora će im iznositi 15 lipa po kilovatu, a odnosi se na sve poduzetnike s godišnjom potrošnjom manjom od 10 gigavat sati. PDV na plin interventno se spušta s 25 na 5 posto, do ožujka 2023. PDV na struju pada s 25 na 13 posto (trajno) dok se PDV na hranu s 13 posto na svježe meso, jaja, voće, povrće, ulje i masti te ostale živežne namirnice spušta na 5 posto. S 25 na 13 posto pada i PDV na higijenske uloške i tampone, kao i za sve ulaznice za kulturna događanja.
Najugroženiji građani dobit će i vaučer za struju u plin, a tu se misli na umirovljenike, socijalu i korisnike invalidnina. Tu mjeru će koristiti nešto manje od 50.000 ljudi i koštat će 300 milijuna kuna. Svi umirovljenici će dobiti i jednokratne naknade od 400 do 1200 kuna ovisno o iznosu mirovine koji primaju.
Čak 88.000 poljoprivrednih gospodarstava dobit će potpore ukupnog iznosa 200 milijuna kuna, a pomoći će im se nabavom umjetnog gnojiva. Ribari i uzgajivači ribe dobit će potpore u iznosu 50 milijuna kuna.
Plenković je na kraju izlaganja predstavio strukturu paketa mjera od 4,8 milijarde kuna: ‘2,1 milijarde kuna se odnosi na porezna rasterećenja, 1,2 milijardi kuna potpora poduzetnicima, 800 milijuna kuna za umirovljenike i socijalna davanja, 460 milijuna kuna ograničavanje cijena struje i 250 potpore poljoprivrednicima. Znatno ublažavamo rast cijena hrane, dotičemo sve slojeve društva, paket je univerzalan i solidaran. Paket će podržati gospodarski oporavak i imati u fokusu najugroženije skupine društva’.
