U Hrvatskoj je tijekom 2021. godine iz opticaja izdvojeno 807 krivotvorenih novčanica svih valuta, što je za 77,8 posto više nego u 2020. godini, pri čemu i 198 komada krivotvorenih novčanica kune ili 26,1 posto više nego godinu ranije, objavila je u četvrtak Hrvatska narodna banka (HNB).
Po podacima HNB-a, krivotvorine kune, s ukupno registriranih 198 komada, čine udio od 24,5 posto ukupnoj količini registriranih krivotvorenih novčanica svih valuta izdvojenih iz optjecaja.
Nadalje, kako je prosječno u 2021. godini u optjecaju bio 291,1 milijun novčanica kune, to znači da je na milijun komada originalnih novčanica u optjecaju evidentirano prosječno 0,7 komada krivotvorenih novčanica kune.
Najčešće krivotvoren apoen domaće valute bila je novčanica od 200 kuna, koji s 98 komada registriranih primjeraka čini udio od 49,5 posto u ukupnoj količini registriranih krivotvorenih novčanica kune.
U ukupnoj količini od krivotvorenih novčanica svih valuta izdvojenih iz optjecaja (njih 807) najveći je udio, 42,9 posto, krivotvorenih novčanica američkog dolara, slijede krivotvorene novčanice eura s udjelom od 28,3 posto, potom švicarskog franka, 2,4 posto te funte sterlinga s udjelom od 1,7 posto.
Tijekom 2021. godine tako je iz optjecaja izdvojeno 228 komada krivotvorenih novčanica eura, što je smanjenje za 3,8 posto u odnosu na 2020. Pritom su iz optjecaja u najvećem broju izdvojene krivotvorine od 50 eura, s udjelom od 38,6 posto u ukupnom broju registriranih krivotvorenih novčanica eura.
Tijekom 2021. godine iz optjecaja je izdvojeno i 8.075 komada krivotvorenoga kovanog novca, od čega 1 komad krivotvorenoga kovanog novca kuna apoena 5 kuna i 8.074 komada krivotvorenih kovanica eura. U odnosu na 2020. godinu, kada je iz optjecaja bilo izdvojeno 817 komada krivotvorenih kovanica eura, količina registriranih krivotvorenih kovanica eura povećala se za 888,3 posto, navode iz HNB-a.
To povećanje, tumače iz središnje banke, posljedica je aktivnosti provjere i prilagodbe uređaja za obradu novčanica i kovanica, koje HNB intenzivno provodi kod banaka s ciljem uspješnog i pravovremenog otkrivanja krivotvorina, kao i edukacije u sklopu Nacionalnog programa obuke.
Iz HNB-a navode i da krivotvorine registrirane u 2021. nisu izazvale znatniju financijsku štetu niti su količinom i kvalitetom izrade izazvale poremećaje u poslovanju s gotovim novcem u specijaliziranim institucijama ili u javnosti.
