Zadar bi do idućeg ljeta trebao dobiti novu turističku rutu.
Projektom REVIVAL oživjet će se jedan od bunkera te urediti okoliš na Vidikovcu. Time će se rasteretiti stara gradska jezgra, a turistima pružiti nezaboravno iskustvo podzemlja.
Bunkera na zadarskom području ima više od 250.
Mi laici zapitat ćemo se – što je tako arhitektonski lijepo u bunkerima da bi i turisti poželjeli doći i vidjeti ih. No povjesničari umjetnosti i turistički vodiči navode mnogo razloga.
– Ono što je mene oduševilo je raznolikost bunkera, njihova očuvanost, kaže za Magazin HRT-a povjesničarka umjetnosti Antonija Mlikota.
Ono što je najimpresivnije su velike podzemne utvrde, dodaje.
– Mislim da će puno privatnih vlasnika bunkera dobiti ideju kako mogu u njima otvoriti kušaonice, konobe, možda i apartmane, postoji i takvo zanimanje, ističe Mlikota.
– Postoji jedna uska niša koja se zove i dark turizam, gdje ljudi vole posjećivati opasne dijelove svijeta poput Černobila, vulkana koji su aktivni u tom trenutku, pa čak idu i u malo riskantna ratna područja. Ovo je naspram tih lokaliteta jedno sasvim sigurno, kaže zadarski turistički vodič Ivica Škriljevečki.
Tijekom Domovinskog rata ovo je bila posljednja crta obrane grada Zadra. Podzemne utvrde sagradili su Talijani tridesetih godina prošlog stoljeća. Već više od dvije godine, kao u filmovima o Indiani Jonesu, u bunkere se spušta, istražuje ih i njima luta pustolovna, probrana zadarska ekipa. Imali su i bliske susrete sa šišmišima, gomilama smeća, špricama. Spasili su čak i jednu kornjaču.
– Znali smo ući u bunker krcat komarcima usred ljeta, kaže Mlikota.
– Ponekad Jurica baca kamenje da unutra ne bi bile divlje svinje, dodaje.
Jedan je bunker još do prije nekoliko desetljeća služio za uzgoj gljiva.
– A originalno su tu bili smještaj, kreveti za posadu bunkera na kat, kaže istraživač bunkera Jurica Vučetić.
Prisjeća se kako je u djetinjstvu jedan njegov prijatelj rekao da je pronašao bunker.
– I onda smo zajedno kao Smogovci nas pet, šest otišli to vidjeti, kaže.
U sklopu projekta Revival, u kojem sudjeluju talijanski i hrvatski partneri, već se uređuje okoliš i unutrašnjost. Tako do idućeg ljeta naš turistički vodič neće više na Vidikovcu šetati sam. Nakon izlaska iz podzemlja, složit će se i domaći, slijedi najbolji pogled na grad, Zadarski kanal i otoke.
