Rusija je u petak zaprijetila Zapadu najozbiljnijim posljedicama nastavi li ignorirati njezinu legitimnu zabrinutost zbog vojnih pojačanja SAD-a i NATO-a u Ukrajini i na ruskim granicama.
Rusi: Nadamo se da ćemo dobiti pisani odgovor od Amerikanaca
“To se može izbjeći bude li Washington reagirao pozitivno na naše prijedloge o sigurnosnim jamstvima na koje ćemo, nadamo se, dobiti pisani odgovor od SAD-a, stavku po stavku, idući tjedan”, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
To stajalište preneseno je američkom šefu diplomacije Antonyju Blinkenu, koji se danas u Ženevi sastao s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom.
“Antony Blinken je bio jasno obaviješten da će daljnje ignoriranje legitimne zabrinutosti Rusije, ponajprije zbog toga što SAD i njihovi saveznici iz NATO-a vojno koriste teritorij Ukrajine, u kontekstu razmještanja velikih snaga i sredstava Saveza u blizini naših granica, imati najozbiljnije posljedice”, poručila je Moskva.
Rusija je na tom susretu inzistirala i na uspostavi izravnog dijaloga između Kijeva i proruskih separatista na istoku Ukrajine, gdje je u ratu od 2014. poginulo više od 13.000 ljudi.
Američki i ruski ministar obavili su razgovore
Podsjetimo, američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je nakon razgovora s Lavrovom da će se Moskva suočiti s “brzim, oštrim i jedinstvenim odgovorom” ako napadne Ukrajinu.
Također je kazao da je Washington pristao dati pisanu izjavu Rusiji nakon što je Moskva zatražila sigurnosna jamstva, među kojima i obećanje da se Ukrajina nikada neće moći pridružiti NATO-u. Lavrov je rekao da Moskva još čeka taj pisani odgovor.
Međutim, obojica su izjavila da su otvoreni za daljnji dijalog, a Blinken smatra kako ima nade da bi se zajednički sigurnosni problemi mogli riješiti. On je opisao današnje razgovore s Lavrovom, čija je svrha bila smanjiti napetosti zbog ruskog gomilanja vojnika nedaleko od ukrajinske granice, kao otvorene i korisne.
Blinken: Bili smo jasni. Odgovor će biti brz i oštar
“Bili smo jasni, ako bilo kakve ruske vojne snage prijeđu preko ukrajinske granice, to je invazija. Naići će na brz, oštar i jedinstven odgovor SAD-a i naših partnera i saveznika”, rekao je Blinken na novinskoj konferenciji u Ženevi.
Blinken je rekao da je Washington tijekom razgovora nastojao utvrditi je li Moskva spremna krenuti diplomatskim putem kako bi smirila napetosti oko Ukrajine. “Može izabrati put diplomacije koji može dovesti do mira i sigurnosti ili put koji će dovesti samo do sukoba, teških posljedica i međunarodne osude”, rekao je Blinken, dodavši da bi diplomacija bila poželjnija.
Odnosi su napeti
Po Moskvi, Blinken i Lavrov konstatirali su da su rusko-američki odnosi u nezadovoljavajućem stanju te su se dogovorili da će nastaviti normalizaciju rada svojih diplomatskih misija, u svjetlu niza uzajamnih protjerivanja diplomata i problema s vizama.
“Rusija podržava da se ponovno omogući puna diplomatska prisutnost na recipročnoj osnovi”, poručilo je rusko ministarstvo, tražeći ipak da se brzo vrati rusku diplomatsku imovinu koju su zaplijenile američke vlasti.
NATO odbacuje zahtjev Moskve o povlačenju iz Bugarske i Rumunjske
NATO je pak odbacio ruske zahtjeve o povlačenju snaga iz Rumunjske i Bugarske. “NATO se neće odreći svoje sposobnosti da štitimo i branimo jedni druge, uključujući prisutnost vojnika u istočnom dijelu Saveza”, rekla je glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu u priopćenju.
Moskva je zatražila obvezujuća jamstva od NATO-a da će blok prestati sa širenjem na istok i vratiti se na granice iz 1997., piše Reuters. Rusija je ranije zatražila povlačenje vojnika NATO-a iz dviju članica tog saveza Bugarske i Rumunjske kako bi se smirile napetosti oko Ukrajine, a dvije su zemlje odbacile te “neprihvatljive” zahtjeve.
Odgovarajući na pitanje što bi jamstva značila za Bugarsku i Rumunjsku koje su se priključile NATO-u 1997., ministarstvo je reklo da Rusija želi da se svi vojnici, oružje i druga vojna oprema povuku iz te dvije zemlje. NATO je odbacio te zahtjeve, rekavši da bi oni stvorili zemlje prvog i drugog reda unutar NATO-a, što Savez ne može prihvatiti.
“Odbacujemo bilo kakvu ideju o sferama interesa u Europi. Uvijek ćemo odgovoriti na bilo kakvo pogoršanje našeg sigurnosnog okoliša, uključivo kroz jačanje naše kolektivne obrane”, rekla je glasnogovornica. “NATO je na oprezu i nastavlja procjenjivati potrebu za jačanjem istočnog dijela našeg Saveza”, dodala je.
