Od 103 tisuće stambenih jedinica sagrađenih u deset godina, njih 14 tisuća nalazi se na zadarskom području

Hrvatska ima 1,4 milijuna kućanstava i 2,35 milijuna stambenih jedinica. Dok se i broj stanovnika i broj kućanstava (za 80 tisuća) osipa, stambeni fond i dalje solidno raste. Od 103 tisuće novih stambenih jedinica koje su sagrađene u deset godina, njih 70 tisuća nalazi se u primorju, i to više od 21 tisuću na splitskom području, 15 tisuća na istarskom, 14 tisuća na zadarskom, 11 tisuća na šibenskom te po osam tisuća na dubrovačkom i riječkom području.

Nekretninski kapital u pravilu prati kretanje stanovništva, a popis je pokazao da su ljudi manje odlazili iz primorskih nego iz kontinentalnih sela i gradova. Turizam zacijelo donosi više mogućnosti za život, rad i zaradu, što uz blagu klimu, dobru prometnu povezanost i porezne propise koji favoriziraju bavljenje rentijerstvom u odnosu na klasični radni odnos zadržava ljude u Dalmaciji i na primorju više nego u Slavoniji ili Banovini. K tome, cijene nekretnina ponovo snažno rastu od 2015. godine i tko je, primjerice, prije šest godina kupio stan ili apartman, danas prodajom može zaraditi najmanje 30 posto. U Zagrebu i atraktivnim turističkim sredinama još i više. U prilog investiranju u stambeni prostor ide i činjenica da uz domaće stanovništvo u nekretnine ulažu i stranci, koji su u proteklih deset godina uglavnom uz more kupili 60 tisuća apartmana i kuća. No, kao što vidimo, ni te investicije nisu nam nimalo pomogle da popravimo ‘krvnu sliku’ zemlje i zaustavimo dramatično osipanje stanovništva, piše Večernji.

Rezultat popisa stanovništva utjecat će zasigurno na mnoge poslovne odluke i preferencije jer, ne računa li se turistička sezona, u mnogim hrvatskim sredinama prevladavaju osobe starije životne dobi sa smanjenim prihodima ili specifičnim navikama i potrebama. Posljedice iseljavanja zasad se najviše osjete na tržištu rada. Ako turistička sezona bude kao lani, Hrvatska će ove godine morati uvesti više od sto tisuća stranaca. Ni njih nije lako naći. Nešto će se valjda pokrenuti i s obnovom, što će također zahtijevati dodatna zapošljavanja. Hrvatska je 2008. godine imala nepunih 600 tisuća osoba mlađih od 35 godina među zaposlenim radnicima.

Danas je broj zaposlenih mladih ljudi u zemlji pao na 470 tisuća, odnosno s 37 na 29 posto ukupno zaposlenih. Tih 130 tisuća mladih otišlo je drugdje, kao i deseci tisuća ljudi srednje dobi. Zasad su taj manjak poslodavci kompenzirali zapošljavanjem starijih, čiji se broj od tada udvostručio. Nakon objave podataka o broju stanovnika korigirat će se mnogi parametri na temelju kojih se države uspoređuju s drugima, a jedan od njih bit će i stopa ovisnosti starijeg stanovništva u odnosu na one koji rade.