Proizvodnja vina u svijetu je u kontinuiranom padu od 1,6 posto, a posebno u razdoblju od 2018. do 2021. kada je zabilježen minus od 5,3 posto. Najveći pad u dvije zadnje godine imaju zemlje Europske unije – 13 posto. Uzrok pada proizvodnje je pandemija covida-19 koja je smanjila potrošnju vina u svijetu, u Hrvatskoj za sedam posto.
U odnosu na konkurentska pića, vino je na svjetskoj razini zadržalo udio od devet posto, pivo drži 63 posto tržišta, a žestoka pića 13 posto, piše Glas Istre.
U Hrvatskoj se tržišni udio vina smanjuje od 2015. godine, a uslijed općenitog pada konzumacije alkohola u pandemiji, zadržalo je 25-postotni udjel (70 posto tržišta alkoholnih pića u nas pripada pivu). Hrvatska je najveći uvoznik vina u regiji, uvoz predstavlja 27 posto tržišta vina u zemlji, ali gotovo 80 posto potrošača i dalje preferira vina hrvatskog porijekla, pokazalo je istraživanje koje su u studenom prošle godine proveli BlueRock Consulting i agencija Improve.
Online anketom obuhvaćeno je 328 ispitanika u dobi od 18 do 75 godina iz svih regija Hrvatske, među kojima njih 218 pije vino barem jednom mjesečno. U cilju boljeg razumijevanja preferencija i navika potrošača vina u Hrvatskoj pitanja su bila na koji način najčešće piju vina, koje su im omiljene sorte, preferiraju li hrvatska ili strana vina, koliko često kupuju vina i u kojem cjenovnom rangu.
U Hrvatskoj je, kaže ovo istraživanje, svaki peti potrošač sklon stranim vinima, a to su većinom žene, mladi do 35 godina, stanovnici Zagreba i okolice te Sjeverne Hrvatske. Motivi pri izboru su im znatiželja, da probaju nešto novo, niže cijene i bolja vrijednost za novac, atraktivniji izgled i etiketa, kao i to što su strana vina lakša i pitkija.
Bijelo vino se u Hrvatskoj u 51 posto slučajeva miješa s mineralnom vodom ili nečim drugim, a crno vino 33 posto potrošača miješa s kolom ili vodom – neslavni su pokazatelji vinske kulture u nas. Učestalost kupovine varira, ali najviše ih (34 posto) kupuje vino jednom mjesečno. Orijentirani su prema jeftinim vinima i segmentu vrijednosti za novac. Vina po cijeni do 30 kuna, koja većinom služe za miješanje s mineralnom vodom ili drugim pićima, bira 22 posto hrvatskih potrošača. Najdominantniji cjenovni segment su vina od 30 do 50 kuna (48 posto ispitanika), a samo sedam posto njih bira ona u cjenovnom rangu od 70 kuna naviše.
Polovica potrošača preferira graševinu koja je identificirana kao ključna bijela sorta, a najviše se pije u Slavoniji (69 posto), dok malvaziju preferira njih 39 posto, i to uglavnom u Istri, Primorju, Gorskom kotaru i Dalmaciji. Muškat rado pije njih 29 posto, a sklonije su mu žene. Među crnim sortama najpopularnije su plavac i merlot, a tu je negdje i cabernet souvignon (oko 40 posto ispitanika); sklonija im je starija populacija od 50+ i potrošači iz Dalmacije. I Babić više preferiraju stariji potrošači. Frankovka je ključna sorta u Slavoniji, a dingač u Dalmaciji. Pinot bira 19 posto potrošača, najviše mladi do 34 godine.
Ostatak ove analize možate pročitati na portalu Glasa Istre.