Kreću radovi od hotela Zagreb do gata, pješaci će moći šetati između zelenog pojasa i gradilišne ograde
Antena Zadar
U subotu, 6. studenoga, dodatno se intenziviraju radovi na 2. dijelu zahvata na Obali kralja Petra Krešimira IV. koji se odvijaju u sklopu projekta “Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok”.
Drugi dio radova obuhvaća dio od zgrade bivšeg hotela „Zagreb“ do postojećeg gata, u dužini od cca 294 metara.
Naime, na temelju suglasnosti koja je ishođena od Grada Zadra na vremenski period do 1. lipnja 2022. godine, ugovoreni izvođači će od ruba rive do zelenog pojasa postaviti gradilišnu ogradu, a ograđeni dio služit će samo za potrebe gradilišta. Građanima je osiguran prolaz cijelom dužinom Obale kralja Petra Krešimira IV. dijelom postojeće pješačke staze (šljunčani dio), između zelenog pojasa i gradilišne ograde.
Novi ulaz/izlaz sa gradilišta uredit će na postojećem ulazu, u blizini podzemnih kontejnera.
Umjesto ograde na ovoj čestici postavit će se crveno-bijele barijere, a sigurnost pješaka bit će osigurana prometnim znakovima.
Na toj lokaciji trenutno se nalazi osam betonskih žardinjera koje će, zbog potreba ulaza na gradilište, biti uklonjene, adekvatno skladištene i kasnije vraćene na postojeću lokaciju. Ulaz/izlaz s gradilišta na dijelu gdje je postojeći asfalt (pješački nogostup) zaštitit će se pločom preko koje će prolaziti sva vozila. Nakon završetka radova izvedena zaštita će se ukloniti i površina vratiti u prvobitno stanje.
Lučka uprava Zadar ulaže maksimalne napore kako bi opsežni radovi koji se odvijaju u sklopu projekta “Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok” u što manjoj mjeri ometali normalne funkcije i uobičajen život našeg grada, te se ovim putem još jednom zahvaljuje svim građanima, ali i ostalim dionicima na strpljenju koje pokazuju kako bi u konačnici svi zajedno, po završetku radova, mogli uživati u još ljepšoj zadarskoj rivi.
Ukupna vrijednost projekta “Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok” je 67.489.388,11 kuna, od čega 56.616.917,39 kuna sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda, dok nacionalni doprinos iznosi 9.991.220,72 kuna.
