Financijska imovina hrvatskih kućanstava dosegnula 558,2 mlrd kuna

U prvih osam mjeseci 2021. ukupni depoziti kućanstava povećani su za 13,8 milijardi kuna, što je najveći rast još od recesijske 2008. godine, pokazuje analiza Zagrebačke bankepovodom Svjetskog dana štednje koji se obilježava 31. listopada. Također, vidljiva je promjena u strukturi štednje pa tako hrvatski građani novac sve više ostavljaju na svojim tekućim i deviznim računima, ali sve više ih se odlučuje i na ulaganja u fondove.

“Rast štednje u Hrvatskoj je stalan. Razlozi za to su rast BDP-a, životnog standarda i raspoloživog dohotka. U posljednje dvije i pol godine kretanje financijske imovine stanovništva Hrvatske ukazuje na ubrzanje tog rasta. To je posebno došlo do izražaja tijekom pandemije, kada je to ubrzanje štednje bilo dijelom prisilno, zbog ograničenog kretanja i putovanja te manje dostupnosti različitih uslužnih aktivnosti poput restorana, kafića, rekreativnih aktivnosti, a dijelom dobrovoljno, iz predostrožnosti i zabrinutosti za budućnost”, poručuje glavni ekonomist Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec za portal Točka na i.

Vrijednost financijske imovine hrvatskih kućanstava je sredinom ove godine dosegnula 558,2 milijarde kuna (oko 143% BDP-a), od čega su depoziti dosegnuli iznos od 238,1 milijardu kuna (232,5 milijardi u domaćim bankama i stambenim štedionicama). Rast je nastavljen i tijekom ljeta i to za dodatnih šest milijardi kuna.

Štednja građana se odnosi i na druge vrste financijske imovine, poput sredstava na računima mirovinskih fondova, sredstava u različitim oblicima vrijednosnica, osiguranja ili investicijskih fondova, a značajan dio financijske imovine hrvatskih građana obuhvaća i gotovi novac.

Investicijsko savjetovanje

“Depoziti i gotov novac zajedno čine gotovo polovinu ukupne financijske imovine kućanstava, iako donose najniži prinos u odnosu na ostale oblike štednje i najmanje štite realnu vrijednost imovine u uvjetima kada i inflacija nije izrazito niska kao što je to bilo prethodnih nekoliko godina. Mirovinsko osiguranje i životna osiguranja pak čine oko 27 posto, a dionice i investicijski fondovi oko 20 posto imovine”, navodi Dolenec.

Podaci Zagrebačke banke pokazuju da se mijenja struktura štednje u depozitima pa građani svoj novac sve više ostavljaju na tekućim i deviznim računima.

“Niske kamatne stope svakako su među najbitnijim razlozima za smanjenje navike oročavanja. U obzir je svakako potrebno uzeti i nedovoljnu razinu financijske informiranosti i svjesnosti o potrebi upravljanja financijama, što najčešće dovodi do odgode štedno-ulagačkih odluka. Strah od gubitka vrijednosti, nedovoljno poznavanje rizika i karakteristika financijskih proizvoda, nepovjerenje prema dugoročnom ulaganju te negativna iskustva iz prošlosti samo su neke od najčešćih prepreka s kojima se suočavaju građani”, ističe Igor Pavlović, direktor Štednje, ulaganja, osiguranja te transakcijskih proizvoda u Zagrebačkoj banci.

Kako bi klijentima ponudila odgovor na pitanje kako da pametno ulažu, Zagrebačka banka je osmislila besplatnu uslugu investicijskog savjetovanja ZABA Smart Invest. Izrazito bitan segment ove usluge odnosi se na edukaciju o financijskim instrumentima kroz razgovor s bankarom te uz pomoć edukacije. Kroz pitanja o poznavanju financijskih proizvoda, prethodnom ulagačkom iskustvu, sklonosti prema riziku ulaganja i horizontu ulaganja, Banka daje osobnu preporuku za ulaganje unaprijed definiranog novčanog iznosa od strane klijenta, bilo da je riječ o jednokratnim ili mjesečnim uplatama, piše Točka na i.