Ljetos se najavljivalo da će cijepljenje protiv covida-19 s početkom školske godine krenuti i po školama, međutim to se nije dogodilo. Po svemu sudeći i neće, osim ako to ne zatraži većina u jednom razredu.
“Neće biti masovnog cijepljenja po školama, ali ako je u jednom razredu više zainteresiranih za cijepljenje, u tom slučaju doći će liječnik i cijepit će djecu. To bi trebalo biti više od 70 posto đaka u razredu, ne ako ih je samo nekolicina. Potrebno je da razrednik ili netko u ime škole zatraži od liječnika školske medicine takvo organizirano cijepljenje. Ako većina roditelja jednog razreda to želi, može se organizirati”, rekla je za Večernji list epidemiologinja dr. Dijana Mayer, voditeljica Odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih HZJZ-a.
Zasad to nije zatražila nijedna škola ni razred, a pojedinačno se u Hrvatskoj do sada cijepilo prvom dozom nešto manje od 15 tisuća djece do 18 godina, a objema njih oko 10 tisuća. Podaci iz HZJZ-a prema dobi cijepljenih govore da je do prošlog tjedna cijepljeno 2698 djece od 12 do 14 godina, što je 2,7 posto djece u toj kategoriji, te 35.752 mlade osobe između 15 i 19 godina, odnosno njih 18 posto. Zbog infekcije koronavirusom tijekom 2021. godine hospitalizirana su ukupno 532 djeteta do 17 godina, od čega u zadnjih mjesec dana 102 djeteta, podaci su koje je u subotnjem intervjuu Večernjem listu iznio ravnatelj HZJZ-a prof. Krunoslav Capak.
“Trenutačno je nekoliko djece u Infektivnoj pregledano s dijagnozom covida-19 i nekoliko je hospitalizirano, s uobičajenom kliničkom slikom koja nije teška”, kazao je prof. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike “Dr. Fran Mihaljević”.
U zapadnoeuropskim zemljama, a posebno u SAD-u i Izraelu, cijepilo se daleko više djece nego kod nas. To ne čudi jer je Hrvatska i po cijepljenju odraslih pri samom dnu europskih zemalja. Ono što je izazivalo zabrinutost bili su slučajevi upale srčanog mišića (miokarditisa) nakon cijepljenja mRNA cjepivom, i to češće kod dječaka. Taj je rizik uvršten i u podatke o Pfizerovom i Moderninom cjepivu.
Međutim, praksa je pokazala se da su te upale uglavnom blage i prolazne te bez posljedica. Delta-soj, za razliku od “originalnog”, wuhanskog, u znatno većoj mjeri zahvaća djecu, a liječnici i znanstvenici diljem svijeta slažu se da su rizici od covida-19 i moguće dugoročne posljedice ovog oboljenja veći od rizika od miokarditisa. “Akutni tijek miokarditisa obično je blag u uvjetima bolničkog liječenja. Zasad nema spoznaja o mogućim dugoročnim posljedicama”, objavio je Institut Robert Koch (RKI) ljetos. S druge strane, kod obolijevanja od covida-19, čak i uz blagu kliničku sliku, postoji rizik od dugotrajnih posljedica.
“Puno je veća opasnost od obolijevanja od covida-19 nego od cijepljenja protiv njega”, kazala je prošli tjedan prof. Alemka Markotić, a cijepljenje djece i tinejdžera zagovara i prof. Tešović, vodeći hrvatski pedijatrijski infektolog.
Prema podacima HZJZ-a, interes za cijepljenje djece i adolescenata u posljednjih mjesec dana porastao je za 30%. Roditelji koji imaju pitanja i dvojbe o cijepljenju djece mogu se obratiti epidemiolozima u HZJZ ili u bilo koji županijski zavod za javno zdravstvo.
