Vakula objavio dugoročnu prognozu, evo kakvo bi vrijeme moglo biti u sljedeća dva mjeseca

Glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula objavio je preliminarnu sažetu analizu srednje temperature zraka i ukupne količine oborine rujna i prvih 9 mjeseci 2021. godine, kao i najnoviju dugoročnu prognozu temperature sljedećih mjeseci, prenosi Jutarnji list.

Prema preliminarnoj analizi trenutačno dostupnih podataka srednje mjesečne temperature zraka klimatolozi DHMZ-a će rujan vrlo vjerojatno ocijeniti od “normalno” u većem dijelu istočne Hrvatske i ponegdje u zapadnijim krajevima, pa i u unutrašnjosti Istre – do “vrlo toplo” u Rijeci, rijetkoj meteorološkoj postaji DHMZ-a gdje je ovogodišnji rujan topliji od prošlogodišnjega, i pritom još treći najtopliji u ovom stoljeću te sedmi u povijesti mjerenja, koja je na toj postaji počela 1948. godine.

Ukupna rujanska količina oborine zaslužit će klimatološke ocjene od “ekstremno suho” u Dubrovniku do “normalno”, u primjerice Rabu – rijetkoj, možda čak i jedinoj glavnoj meteorološkoj postaji DHMZ-a na kojoj je ovogodišnji rujan barem malo kišovitiji od višegodišnjeg prosjeka.

I dok mala količina oborine tijekom kolovoza u Dubrovniku nije rijetkost – o ekstremnosti rujanska samo 2 decilitra kiše po kvadratnome metru možda najbolje svjedoči podatak da je od 1961. godine, od kada postoje podaci na ovoj postaji – samo jednom rujan je bio sasvim suh, i to 1970. godine.

Razmjerno topao rujan dodatno je pridonio iznadprosječnosti prvih 9 mjeseci ove godine, ali je to odstupanje od prosjeka znatno manje od onoga koje smo u većini Hrvatske u istom razdoblju imali prošle tri godine, u mnogim mjestima i dulje.

Većinski manjak rujanske oborine nastavio je trend dosadašnjeg dijela godine, koji je ipak u većini Hrvatske manje suh nego u istom razdoblju lani. No, ponegdje, kao primjerice na meteorološkoj postaji DHMZ-a u zagrebačkome Maksimiru – količina oborine u prvih 9 mjeseci 2021. je manja, i to ne samo od istog razdoblja prošle godine, nego i od posljednjih čak 8 godina.

Prema mjesečnoj prognozi, i u listopadu je – kao što je bilo i u rujnu – mala vjerojatnost dugotrajnijeg razdoblja hladnijeg od prosjeka, ali će gotovo sigurno povremeno biti hladnijih dana. No, vjerojatno nedovoljnih da bi srednja listopadska temperatura zraka u većini Hrvatske bila niža od prosječne.

Najnovije pak još dugoročnije prognoze u mnogim su našim krajevima, osobito kontinentalnim, smanjile i intenzitet i vjerojatnost dosadašnjih prognoza pozitivnog odstupanja od prosjeka srednje temperature zraka – i sezonske i većine mjeseci do proljeća.

I to posebice za studeni, za koji se čak pojavila zamjetnija vjerojatnost da će u mnogim krajevima biti malo hladniji od višegodišnjeg srednjaka. A takva se prognoza prilično rijetko i pojavljuje i ostvaruje. No, to ne znači da ovaj put neće. Dugoročne prognoze i dalje su veliki izazov i područje na kojem ima mjesta za napredak…