Krleža dobio mural na Marasci, autor: “Važna je njegova uloga u obnovi razorenog Zadra”
Matija Lipar
Zadranin koji dotrajale i bezlične zidove pretvara u umjetnička djela, upravo je dovršio mural na Marasci posvećen po mnogima najvećem hrvatskom piscu 20. stoljeća, Miroslavu Krleži.
Razgovarali smo s Jurom Liskom.
Zašto Miroslav Krleža i koliko je dugo trajao proces izrade murala?
Upravo on iz dva razloga. Prvi je naziv ulice koja nosi njegovo ime, a drugi razlog je njegov utjecaj na obnovu tada razorenog Zadra. Teško mi je sumirati cijelu priču jer bi trebalo uzeti u obzir pripremu, izmjene, tj. prethodne radove. Sam proces oslikavanja se nešto rastegao ali može se sumirati na jedan puni radni tjedan.
Kreativne intervencije udišu život u jednoličan ambijent. Već više tvojih murala krasi pročelja zgrada u našem gradu, koji ti je projekt bio najkompliciraniji, koji najdraži?
Pa onaj ispod Male pošte za volontersku akciju ’72 sata bez kompromisa’ je možda bio najkompliciraniji na neki način. Dosta je posla obavljano na visini, kompozicija je razvedena i rađeno je različitim tehnikama. Najdraži su mi moji osobni projekti tj. grafiti, ali od murala bi možda istaknuo onaj na Ekonomsko-ugostiteljskoj školi.
Urbana umjetnost, osim što oživljava svakodnevicu i razbija sivio grada, za cilj ima povezati stanovnike iza oslikanih zidova. Kako Zadrani reagiraju?
Izrazito pozitivno u najvećem broju slučajeva, tj. bar oni koji se odluče podijeliti svoje mišljenje. Ima tu i kritika, sugestija, dijeljenja različitih mišljenja i uglavnom su dobrodošle s moje strane.
Sjetimo, Zadar je od studenog 1943. do listopada 1944. godine bio potpuno razoren. Poluotok je bio 80 posto porušen, a preostalih 20 posto zgrada bilo je oštećeno.
Zaslugom Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti i Miroslava Krleže, počela je obnova spomenika kulture. Zbog stanja u kojem je bio naš grad tih poslijeratnih godina, Krleža je osnovao Institut HAZU-a, kao i restauratorski institut. Interesantan je i podatak da je 1950. godine Zadar proglašen jednim od 13 najnerazvijenijih područja tadašnje države. Krleža je tada imao veliki utjecaj na Tita koji je počeo dolaziti u Zadar, a s Titom su dolazili i novci…
