Pad prometa u maloprodaji EU-a i eurozone u srpnju
Promet od trgovine na malo na razini Europske unije i eurozone naglo je pao u srpnju budući da su Europljani zbog širenja delta soja koronavirusa uglavnom ograničili kupovine na osnovne potrepštine, pokazale je u petak procjene Eurostata.
Sezonski prilagođen promet u maloprodaji EU-a u srpnju je pao za 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim podacima uvećan 1,4 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
U eurozoni je pao za 2,3 posto u odnosu na lipanj, kada je porastao za revidiranih 1,8 posto.
Najviše je na oba područja pao promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima, za 2,9 posto u EU, te za 3,5 posto u eurozoni.
Pao je i promet na benzinskim postajama, za 0,9 posto u EU, te za 1,6 posto u eurozoni.
U maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda u oba se područja promet smanjio za 0,7 posto u odnosu na mjesec ranije.
Hrvatska s najvećim rastom
Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je pad prometa u srpnju u odnosu na mjesec ranije zabilježila Irska, od 5,9 posto, a slijedi Njemačka s padom prometa od 5,1 posto.
Blizu je i Austrija gdje je smanjen 3,9 posto.
Ukupno je 16 zemalja EU-a u srpnju bilježilo pad prometa na mjesečnoj razini, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
Hrvatska je pak u srpnju bilježila najveći rast prometa u maloprodaji među zemljama EU-a, za 2,5 posto u odnosu na lipanj, kada je bio smanjen za 2,6 posto.
Vrlo blizu su i Malta i Luksemburg, s rastom prometa za 2,3 odnosno 2,2 posto.
Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Grčku, Italiju i Cipar.
Skromnije nego u lipnju
U odnosu na srpanj prošle godine, kalendarski prilagođeni obujam prometa u maloprodaji EU-a uvećan je za 3,8 posto, nakon revidiranog 5,9-postotnog rasta u lipnju, pokazuju Eurostatove procjene.
U eurozoni promet je istodobno uvećan 3,1 posto, nakon revidiranog 5,4-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.
Najviše je na oba područja u srpnju uvećan promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima, za 5,7 posto u EU i 4,8 posto u eurozoni.
Slijedi promet od trgovine motornim gorivima, koji je na razini EU-a porastao za dva posto. U eurozoni rast je bio manje izrazit, za 0,6 posto.
U maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda promet u EU porastao je 1,3 posto a u eurozoni za 1,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.
Petorka s dvoznamenkastim rastom
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast prometa u maloprodaji u srpnju u odnosu na isti mjesec lani zabilježila Bugarska, za 20,2 posto.
Slijedi Hrvatska s rastom prometa od trgovine na malo za 12,9 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U lipnju bio je porastao 10,6 posto, pokazuje izvješće Eurostata.
Sličan je postotni rast prometa u srpnju bilježila i Litva, za 12,4 posto, a u skupinu s dvoznamenkastim rastom svrstale su se i Malta i Estonija.
Pad prometa u odnosu na prošlogodišnji srpanj bilježili su samo Luksemburg, Austrija, Njemačka i Španjolska, za 5,6 posto, odnosno 2,4, te 0,3 i 0,1 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.