Sve je izgledniji povratak strožih mjera, Stožer ih planira uvesti prije kraja srpnja
Nepuna dva mjeseca nakon velikog popuštanja mjera, sve je izglednije da nas čekaju nove, strože mjere.
Kako neslužbeno doznaje Jutarnji list od izvora bliskog Nacionalnom stožeru civilne zaštite, pripremaju se nove mjere, koje bi trebale stupiti na snagu i prije nego što isteknu trenutačne mjere, a za koje je najavljeno da će trajati do 31. srpnja, piše Jutarnji list.
Iako nije striktno rečeno na što bi se odnosilo pooštravanje, najvjerojatnije je riječ o okupljanjima koja se smatraju najrizičnijima za prijenos virusa.
Nakon što je prije nekoliko dana cijela obala stavljena “u narančasto”, što je svojevrsno upozorenje, Stožer je, čini se, odlučio krenuti u smjeru pooštravanja kako bi sezona trajala što dulje.
Očekuju da će u Hrvatsku ući više turista nego što ima domaćeg stanovništva te je nerealno očekivati da netko od njih neće biti zaražen. Plan je da se pokušaju spriječiti velika žarišta, jer bi to gotovo automatizmom dovelo do stavljanja Hrvatske “u crveno” i samim time bismo postali epidemiološki nepoželjna destinacija.
Dodatan problem stvara i novi delta soj koji je postao dominantan, a čija je karakteristika brzo širenje. Iako su u Hrvatskoj brojke još stabilne, primjerice, u utorak je bilo oko tri posto pozitivnih u odnosu na testirane pa se smatra da je epidemija pod kontrolom, činjenica je da bilježimo porast zaraženih.
Dodatan strah predstavlja i potpuno otvaranje Velike Britanije, koja unatoč visokom postotku cijepljenih bilježi znatan porast oboljelih. Stoga se može očekivati da će s ukidanjem epidemioloških mjera porasti i taj broj.
Bernarda Kaića, voditelja Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri HZJZ-u, upitali su jesu li nam Britanci prijetnja za širenje delta soja.
– Naravno da jesu, kao i bilo tko drugi koji dolazi u zemlju. U Hrvatsku ulazi puno gostiju i logično je da u epidemiji dođe do prijenosa virusa – kaže Kaić.
Prema podacima od utorka, novodijagnosticiranih slučajeva bilo je 146, od čega je gotovo 60 posto vezano uz Splitsko Dalmatinsku (34), Zadarsku (26), Šibensko-kninsku (11), i Dubrovačku županiju (15).