Svaki će vlasnik trgovine birati kojih 16 nedjelja u godini želi raditi, Malta: “To neće biti dovoljno da se nadoknadi gubitak”

Zabrana rada trgovina nedjeljom dosad je dvaput padala na Ustavnom sudu. Do kraja godine bi trebala zaživjeti nova, najavljuju iz Vlade, koja zabranu uvodi usred koronakrize.

Benzinske postaje, kiosci i pekare prodaju većinu artikala kao i jedan mali prehambeni dućan, i vjerojatno će nedjeljom moći raditi. Ja bih odmah pristala da ne radimo nedjeljom i blagdanom, ali da zakon bude apsolutno jednak za sve, stav je Ines Bukovac, vlasnice više malih prehrambenih trgovina “Valentin” u Gorskom kotaru, koja u Delnicama i drugim goranskim naseljima zapošljava čak 45 djelatnika.

Postoje i druge djelatnosti – koje nisu nužne poput liječnika, vatrogasaca i drugih – a kojima se nedjeljom dopušta raditi, dodaje. Najvažnije od svega je, zaključuje, da trgovci ne bi nedjeljom samoinicijativno ni radili, da baš na taj dan i mnogi pobornici zabrane rada ne idu u kupovinu.

Pred vratima nam je treći pokušaj zabrane, jer su prva dva pala na ustavnom sudu 2004. i ponovno 2009. godine. Zasad je poznato da bi novim prijedlogom zabrane trgovcima bilo dozvoljeno raditi 16 nedjelja u godini po njihovom izboru, a kako neslužbeno doznaju 24 sata, od zabrane će opet biti izuzeti kolodvorski dućani, oni u zračnim i trajektnim lukama, u bolnicama, kao i na zaštićenim područjima prirode.

“Nemoguće je pronaći rješenje koje neće nekome pogodovati, a druge dovesti u nepovoljan položaj. Rješenje je bolje plaćen rad trgovcima nedjeljom, po Zakonu o radu, i njegova kontrola. Ako bude zatvaranja, nek’ zatvore sve ili nikog”, mišljenje je Mladena Malte, predsjednika Ceha trgovine pri Obrtničkoj komori. Kako kaže predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić, Zakon o radu nije rješenje ovog problema, jer problem nije samo plaćanje, nego i nedjelja kao željeni slobodni dan trgovkinjama. Inspektorat, dodaje, kontrolira samo isplaćuje li se minimalna plaća, ne i dodaci na rad, pa radniku preostaje samo tužiti poslodavca.

Osim toga, Zakon o radu ne kaže koliki bonus na nedjelju mora biti, samo da se taj rad mora platiti više. Stoga to može biti i svega dvije lipe po satu, a granskog kolektivnog ugovora koji bi to točno definirao, nema od 2013. Dotad se nedjelja plaćala 35 posto više nego drugi dani u tjednu. U maloprodaji radi 114.000 ljudi, od kojih su 82.000 žene, a prosječna je plaća prodavača 4.100 kuna netto.

Prema neslužbenim informacijama, postoje prijedlozi koalicijskih partnera Vladi da se dopusti raditi malim trgovinama u kojima će kupce nedjeljom posluživati samo njihovi vlasnici odnosno članovi obitelji vlasnika, no Vlada se zasad o tome nije izjasnila. “I to je onda isto izuzetak, nepravda. Mogući izuzeci poput benzinskih općenito sad već prodaju sve osim kruha, mlijeka i jaja, možda već i to”, zaključuje Ines Bukovac, dodajući svoje geslo da je “dućan lako otvoriti, ali je umjetnost održati ga otvorenim”. Za rad nedjeljom, kaže, radnice plaća 50 posto više, i toga se drži. Nevjerojatno joj je, dodaje, da se zabrana uvodi u krizi.

Svaki će vlasnik trgovine birati kojih 16 nedjelja u godini želi raditi. Mladen Malta, predsjednik Ceha trgovaca ističe kako je u sezoni nedjelja jako bitna, no tih će 16 radnih biti nedovoljno da se nadoknadi gubitak u ostatku godine, zimi najviše. I opet će pasti na Ustavnom sudu, kaže.

Nekim, neprehrambenim trgovinama, nedjelja nosi i 20 posto prihoda, jer je to jedini dan, pored subote, kad određeni dio ljudi stigne ići u traženje i kupovinu novog namještaja, bijele tehnike i slično.