Koalicija “Srcem za Zadar” o prostornom planiranju: “Novi blokovi zgrada zjape prazni. Oko njih nema dječjih igrališta, često ni pločnika”

Koalicija “Srcem za Zadar” u petak je na Narodnom trgu predstavila treći dio programa za lokalne izbore pod nazivom “Prostorno uređenje, javni prostor i promet”.

Program je predstavio Marko Vučetić, kandidat za gradonačelnika Zadra, Helena Mikulandra, predsjednica Foruma mladih GO SDP-a i Antonio Baus iz Akcije mladih.

– Gradnja na području Zadra u posljednjih tridesetak godina zorno pokazuje da je u gradu moguće izgraditi bilo što i bilo gdje, ukoliko za to postoji investitor. Prostorni plan uređenja grada Zadra donesen je još 2004. godine, a u međuvremenu je slijedom brojnih izmjena u potpunosti kompromitiran. Iz njega nije moguće razabrati jasnu viziju, a problemi se ne rješavaju sustavno, već od slučaja do slučaja, napomenula je Mikulandra.

Većina izmjena prostornog plana pogodovala je privatnom interesu i odnosila se na trgovačko–stambenu izgradnju.

Posljedica je nerazmjerno velika količina stambene novogradnje unatoč činjenici da se stanovništvo grada u zadnjih tridesetak godina nije značajno povećalo pa veliki dio novih blokova stambenih zgrada i takozvanih urbanih vila zjapi prazan, kazuju.

Novoizgrađene stambene zgrade ne prate ostali sadržaji neophodni za životni standard, investitori su zbog loše regulative u komotnoj poziciji da maksimalno iskoriste prostor za stanove i parkirna mjesta koje im je najlakše prodati.

Posljedica su cijeli blokovi zgrada sa stotinama stambenih jedinica bez ijednog poslovnog prostora, dječjih igrališta, čak i bez pločnika, kao što su Diklovac i novo naselje kod škole Bartola Kašića. Nastali su dijelovi grada koji su spavaonice, a ne kvartovi.

Periferni dijelovi grada su, ističu, često zapušteni, siromašni javnim prostorima i urbanim sadržajima. Jedini novi živi gradski kvart je Smiljevac u čijoj su se izgradnji bar donekle slijedila osnovna pravila struke, smatraju u koaliciji.

– Bez stvarne potrebe nagomilavaju se sadržaji određene vrste kao što su benzinske pumpe. Veliki trgovački centri preblizu su gradskom središtu, što je pospješilo odumiranje Poluotoka. Nema novih gradskih parkova i zelenih površina. Zadnji osmišljen gradski park bio je onaj na Novoj rivi, nastao iza II svjetskog rata, ostalo su samo zeleni prostori između zgrada (i to isključivo starijih zgrada) i poneka polu-artikulirana krpica zelenila nastala u „ostacima prostora“. Zelene površine nisu uvjet za dobivanje uporabnih dozvola (iako su predviđene prostornim planovima) pa su novi prostori, kao i neki dijelovi stare gradske jezgre, bez zelenih površina, ako ne računamo koju vlat trave u betonskim kockama parkinga kojima su tijekom gradnje zamijenjene projektirane zelene površine. Što se obale tiče, problemi se rješavaju parcijalno, od slučaja do slučaja, posebno Marina Borik, posebno Uskok, posebno Diklo… Ne postoji strategija upravljanja obalnim pojasom, samo studije koje se ne provode, moglo se čuti.

Zaključal je da su postojeći prostorni planovi Zadra i Zadarske županije generatori devastacije prostora.

– Urbanističke planove uređenja najčešće financiraju investitori i donose se u skladu s njihovim interesima. Lokalna uprava i samouprava, kao predstavnik javnog interesa, trebala bi biti glavni kritičar prostornih planova svih razina i inzistirati na javnom interesu kao glavnom kriteriju njihovog donošenja. U praksi su oni najčešće saveznici investitora, a zaštita javnog interesa i interesa stanovnika dijelova grada na koje se ti planovi odnose prepuštena je lokalnim entuzijastima jer najčešće od posve pasivnih mjesnih odbora nema puno pomoći. Bez obzira na to tko financira planove, odlučujuća mora biti riječ lokalne zajednice, smatraju.