Istraživanje otkrilo što građani misle tko je u pravu, a tko u krivu u sukobu Milanovića i Plenkovića
Tko je u pravu, tko u krivu u sukobu Zorana Milanovića, predsjednika RH i Andreja Plenkovića, premijera, oko Vrhovnog suda i što je glavni razlog ove političke krize otkrilo je istraživanje koje je Promocija Plus.
Razlog sukoba predsjednika Republike s premijerom, HDZ-om i dijelom vladajuće koalicije najviše građana, njih 38 posto – vidi u želji predsjednika da započne promjene u pravosuđu i to od Vrhovnog suda. Najveću podršku Milanoviću u tom smislu daju stanovnici Istre i Primorja, a potom Dalmacije i sjeverozapadne Hrvatske, otkrilo je istraživanje provedeno za RTL.
Tek 16 posto ljudi vjeruje da je Milanović zapravo htio udariti na vladajuću koaliciju i srušiti saborsku većinu. 13 posto misli da je Milanoviću dosadno, odnosno da nema što raditi pa se zato sukobljava sa svima. Svaki deseti ispitanik smatra da je predsjednik psihološki nestabilan i voli sukobe, 7 posto navodi druge razloge, a 14 i pol posto ne zna ili nema stajalište.
Najviše ispitanih, preko 35 i pol posto vjeruje da je više ili potpuno u pravu predsjednik Milanović. 20 posto ljudi više ili potpuno vjeruje premijeru Plenkoviću. 18 i pol posto misli da su obojica podjednako u krivu, 8 posto da su podjednako u pravu, a ne zna ili ne može odlučiti 17 posto građana. Dok premijeru u ovom sukobu očekivano više vjeruju njegovi HDZ-ovci, zanimljivo je da su na predsjednikovu stranu uz SDP i HNS, stale i stranke desnije od HDZ-a, poput MOST-a i Suverenista.
Među građanima nema interesa za to da se iskoristi ustavna mogućnost opoziva i smjene predsjednika koju je spominjao i zazivao HDZ. Velika većina ispitanih, njih gotovo 74 posto ili 3 od 4 građana kažu da ne podržavaju Milanovićev opoziv. Čak i među glasačima HDZ-a većina ih opoziv ne bi podržala. Tek 16 posto priželjkuje taj scenarij, dok 10 posto ne zna ili ne želi odgovoriti.
Kako su građani doživjeli Milanovićev stil komunikacije?
Unatoč podršci koju mu daju u ovom sukobu – najviše ispitanih odnosno 35 posto ljudi misli da predsjednik komunicira ispod svake razine. Iduća skupina su 28 posto onih koji vjeruju da predsjednik govori ono što narod misli i osjeća. 27 posto smatra – bitno je što govori, a ne kako to iznosi, dok 8 posto ne zna ili ne želi odgovoriti.
