“Zadar ima samo 10 metara četvornih zelenila po glavi stanovnika, omiljeni alat gradske vlasti je motorna pila”

MOST grada Zadra medijima je dostavio priopćenje koje potpisuje Mladen Malta, a kojim žele potaknuti razvijanje svijesti o važnosti zelenih površina s ciljem podizanja sveukupne kvalitete života Zadrana, a koje prenosimo u cijelosti:

” Na mrežnim stranicama gradske uprave kočopere se sa sudjelovanjem u projektima Urban Green Belts (Urbani zeleni pojasevi) i Grow green (Rasti zeleno). Njihova svrha bi bila omogućiti održivo upravljanje gradskim zelenim površinama s ciljem stvaranja zdravijeg i ugodnijeg okruženja. Kao jedan od rezultata bila je predviđena uspostava Zelenog katastra i u gradu Zadru. On je doista i uspostavljen u obliku u kojem jest, a nalazi se na web stranici gradske tvrtke Nasadi. Ona je ranije izradila katastar za zapadni dio grada, a početkom ove godine izrađen je i njegov dio za Arbanase.

Po ovom pitanju zadarska gradska uprava mogla bi se usuditi pohvaliti kako su njezini uspjesi čak zabilježeni i u Priručniku za pametno i inovativno upravljanje zelenim površinama u izdanju Europskog fonda za regionalni razvoj. Nadalje, u okviru projekta Urban Green Belt utvrđeno je da Zadranima na raspolaganju stoje velike količine urbane zelene površine unutar grada; ni manje ni više nego 114 m² po stanovniku. Ipak, sramežljivo se ističe da unatoč njihovoj zadovoljavajućoj količini, one nisu ravnomjerno raspoređene unutar granica grada Zadra. Kada bi to bila istina, Zadar bi bio uz bok Beču, gradu s najviše zelenila u Europi sa 120 m² per capita. Očito je da to, ipak, ima veze s administrativnim obuhvatom našeg grada, a ne sa stvarnim stanjem zadarskog zelenila.

Iz prethodno navedenog dalo bi se zaključiti kako gradska vlast doista i brine o zadarskom zelenilu. Međutim, zbilja je drugačija. U Zadru niče samo beton, a zelene površine i drveće nestaju. Zato u Mostu postavljamo pitanje: koliko je Zadar zelen?

Istina je da se u Zadru posvuda betonira, a drveću se ne piše dobro, jer je omiljeni alat gradske vlasti motorna pila. Zato i postoji velika vjerojatnost da će se ostvariti njihove prijetnje kako će u Katastru zelenila grada Zadra biti uvedena baš sva preostala stabla.

Zadrani su u deficitu javnih zelenih površina u odnosu na stanovnike drugih gradova na jadranskoj obali. Naime, Europska komisija kao donju granicu preporučuje 20 m2 po glavi stanovnika zelenih površina, a prema izračunu dr.sc. Darka Znaora koji se temelji na podatcima Državnog zavoda za statistiku, Zadar ima 10 m2 zelenila per capita. U javnim zelenim površinama više uživaju u većini hrvatskih gradova, pa tako u Splitu po glavi stanovnika dolazi 12 kvadrata javnih zelenih površina, u Rijeci 18, a u Puli čak 35 kvadrata.

Žalosno je da smo sve zelene površine naslijedili i to uglavnom iz razdoblja austrijske uprave, a da u novije doba nije podignut niti jedan park (inače su austrijski gradovi najbogatiji zelenilom u Europi). Zato se i ne treba čuditi što raspolažemo tek s polovicom od minimuma preporučenih zelenih površina. Kako skrbi o zelenim površinama gradska vlast je pokazala na primjeru Perivoja kraljice Jelene, koji je upravo i podignut za vrijeme austrijske uprave. Naime, tamo se zelene površine uzurpiraju i umjesto drveća imamo terasu Ledane. To zelenilo građanima više nije dostupno, odnosno jest, ali samo uz plaćanje.

Prema dokumentu Europske unije pod nazivom Assessing access to green areas in Europe’s cities (Procjena pristupa zelenim površinama u europskim gradovima) zelene površine u gradovima poput drvoreda, perivoja, parkova, arboretuma, vrtova, itd., ispunjavaju razne svrhe, od ekoloških vrijednosti do rekreacijskih funkcija. One, također, pružaju estetsku vrijednost i igraju ulogu u promicanju javnog zdravlja. Općenito, ta područja doprinose boljoj kvaliteti života stanovnika. To bi tako trebalo biti i u Zadru. Zato u Mostu smatramo da praćenje stanja zelenih površina te poduzimanja mjera za njihovim povećanjem mora biti u fokusu našeg interesa. S obzirom da se grad svakodnevno razvija, nove javne zelene površine moraju biti naš imperativ, a ne da se koristi svaka prilika za sječu stabala i uništavanje zadarskog zelenila. Za početak bi se trebali potruditi da barem dosegnemo donju granicu zelenih površina koju preporučuje Europska komisija. U Mostu smatramo da bi svi Zadrani bili sretniji kada bi naš grad postao zeleniji.”