Premijer Andrej Plenković rekao je u petak da bi u Hrvatskoj do 1. svibnja trebali imati oko milijun doza cjepiva protiv koronavirusa što je nešto sporije od očekivanja, a dodao je i kako je šteta što smo najviše cjepiva naručili od AstraZenece jer su oni sada usporili dinamiku isporuke.
“Vlada RH do sada je naručila 6,8 milijuna doza cjepiva protiv koronavirusa a do sada je došlo njih oko 430.000. Do 1. svibnja trebalo bi biti oko milijun doza cjepiva u Hrvatskoj. Sve je to nešto sporije od očekivanja”, kazao je Plenković u intervjuu za Dnevnik HTV-a.
Smatra i da problemi nastaju u ogromnim narudžbama koje su došle prema farmaceutskim kompanijama, ne samo iz članica EU već i iz drugih zemalja diljem svijeta.
“Nakon što su u rekordno brzom roku Pfizer-BioNTech, Moderna i AstraZeneca i Johnson&Johnson uspjeli otkriti cjepivo, to cjepivo je odobreno i počelo se proizvoditi. Proizvodni kapaciteti ovoliko velikih količina nisu toliko veliki da bi dinamika isporuke bila brza onako kako bismo mi svi to htjeli”, kazao je.
Poručio je i da je u Bruxellesu iskazao snažan interes Hrvatske da se ta dinamika ubrza jer smo turistička zemlja i zemlja koja želi ući u turističku sezonu sa što više procijepljenih hrvatskih građana, potom i da osiguramo mehanizme na razini EU da se sloboda kretanja napravi na način koji je siguran.
Najavio je i da će Europska komisija izaći idući tjedan s prijedlogom potvrde za tri kategorije građana – oni koji su ili cijepljeni, ili imaju negativni test ili su preboljeli covid.
Govoreći o raspodjeli cjepiva Plenković je rekao da je Hrvatska od ljeta kada su počeli pregovori s farmaceutskim kompanijama postupno dobivala signale od Europske komisije o pregovorima s tim kompanijama. Tijekom ljeta sve dostupne informacije upućivale su da će cjepiva AstraZenece najbrže biti gotovo i najbrže biti odobreno, “ali se onda tu nešto zakompliciralo”.
“U ovom trenutku nama je šteta da smo najviše cjepiva naručili od AstraZenece zato što su oni sada nešto usporili dinamiku. Međutim, kada se jednom to
konsolidira mi bi mogli dobiti jako, jako velike količine cjepiva AstraZenece”, istaknuo je.
Plenković je komentirao i privremeno odustajanje nekih zemalja od cijepljenja tim cjepivom nakon što su se pojavile informacije o smrtnim slučajevima nakon primanja AstraZenecinog cjepiva kao i činjenicu da je u Hrvatskoj nakon cijepljenja tim cjepivom umrla 91-godišnjakinja. Rekao je da je, kada je vidio tu vijest odmah kontaktirao ministra zdravstva Vili Beroša koji je bio u kontaktu sa ravnateljem HALMED-a (Hrvatska agencija za lijekove).
Naveo je i da po podacima koje trenutno oni imaju ne vidi se nikakva uzročno-posljedična veza između smrti te 91-godišnjakinje i primanja cjepiva. No, dodao je,
to još uvijek ispituju te će se konzultirati i s Europskom agencijom za lijekove (EMA) kako bi to provjerili.
Poručio je i da se u ovom trenutku neće privremeno obustaviti cijepljenje AstraZenecom istaknuvši kako su to odluke koje mora donijeti struka i to nije bilo kakav
politički voluntarizam.
Plenković je rekao i kako nije točan podatak da se 30 posto građana zbog straha više ne želi cijepiti AstraZenecinim cjepivom. “Koliko sam shvatio od ravnatelja
HZJZ-a to nije točno”, ustvrdio je.
Upitan o prijeporu sa predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem vezano uz izbor predsjednika Vrhovnog suda, Plenković je rekao kako postoji samo jedan način na koji se može izabrati predsjednik Vrhovnog suda – put u skladu s Ustavom i zakonom. “Ovaj put koji se sada bira je protiv zakona koji pobliže regulira način izbora predsjednika Vrhovnog suda. To je Zakon o sudovima koji je Hrvatski sabor usvojio i koji je na snazi”, kazao je.
Nadrealnom ocjenjujući tu raspravu, smatra kako je nevjerojatno da u zemlji tjednima imamo raspravu o tome da je “to neki prijepor ili tko je u pravu”. Poručio je i kako je jedini meritoran sud koji ocjenjuje eventualnu sukladnost zakona sa Ustavom – Ustavni sud.
Na pitanje je li njemu prihvatljiva za predsjednicu Vrhovnog suda Zlata Đurđević, koju predlaže na tu funkciju Milanović, Plenković je rekao kako ona u ovom trenutku uopće nije kandidat.
“Interes vlasti, parlamentarne većine, je izabrati predsjednicu ili predsjednika Vrhovnog suda u roku. Izabrati bi trebali kompetentnu osobu. Nikome nismo sugerirali da se javlja niti da se ne javlja. Zlata Đurđević uopće nije tema. Dok smo u fazi da se flagrantno krši procedura koja je na snazi, nitko, pa niti ona nije tema”, kazao je Plenković.
Naime, Milanović smatra da svoju ovlast predlaganja predsjednika Vrhovnog suda crpi izravno iz Ustava, a Plenković da mora poštivati zakon koji nalaže javni poziv i posredništvo Državnog sudbenog vijeća.