U Hrvatsku nisu došle sporne serije cjepiva AstraZenece, kazala je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “dr. Fran Mihaljević” u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” napominjući da je to izjavio još ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. Markotić dodaje da je normalna procedura da se zaustavi cijepljenje onom serijom cjepiva, ako na nju postoji sumnja.
Čak je osam država zaustavilo cijepljenje cjepivom AstraZenece zbog određenih nuspojava, odnosno zbog stvaranja krvnih ugrušaka i plućne embolije. Hrvatska je kupila najveći broj upravo tog cjepiva. Markotić napominje da je uvijek važno da ljudi dobiju potpunu i cijelu informaciju. Za one koji nisu u sustavu cijepljenja nejasno je što se događa. No to je jedna jedna uobičajena reakcija nakon pojave unutar određenog vremena nakon cijepljenja, dodaje.
– Ono što se za sada zna, što su Austrijanci rekli i što je Europska agencija za lijekove službeno objavila, je da jedan smrtni ishod i jedna embolija u Austriji nisu povezani s cijepljenjem. Broj ljudi s embolijom u cijepljenih nije viši od normlane populacije. To je jedan od indikatora koji nam govori u prilog da to ne mora nužno biti vezano uz cjepivo. U svakoj proizvodnji imate određene serije cjepiva. Serije su po par sto tisuća. Normalna je procedura da ako imate određenu seriju uz koju se veže određena sumnja, cijepljenje se onda zaustavlja, kazala je i dodala da sporne serije u Hrvatsku nisu došle.
“Neprihvatljivo je da liječnici sudjeluju u balansu između broja inficiranih i ekonomije”
Dragan Delić, infektolog iz Beograda, rekao je da je treći val infekcije u Srbiji od druge polovine listopada, a traje i danas. Napominje da pandemiju zdravstveni sustavi nisu dočekali spremno ni organizacijski, kadrovski, tehnološki niti materijalno. Iako je Srbija cijepila veliki broj stanovnika u odnosu na neke druge države, Delić smatra poželjnim cijepiti tri milijuna ljudi i dodaje da treba biti zaštićeno oko pet milijuna ljudi da bi se uopće ušlo u mirno razdoblje.
– Nije bilo najsretnije rješenje da se formira krizni štab, koji zakon o zdravstvenoj zaštiti i zaštiti stanovnika od zaraznih bolesti nije ni predviđao. To je jedno čudno tijelo koje čine stručnjaci, medicinari, liječnici, istraživači, znanstvenici i jedan ekonomski-politički dio. Od početka se govori o nekim kompromisima, a ja govorim da nema kompromisa za medicinare. Govori se i o postizanju balansa s ekonomijom. Za mene kao liječnika nema govora o nekim uslužnim djelatnostima, već samo o bolesti i bolesnim ljudima. Ne mogu liječnici sudjelovati u balansu između broja inficiranih i ekonomskih parametara. To je neprihvatljivo i neetički, kazao je.
Delić: Stanovništvo treba biti educirano, empatično, strpljivo
Epidemiološke mjere moraju biti pravovremene, istaknuo je Delić i kazao da je “naivno vjerovao da epidemiolozi u Srbiji mogu vidjeti što se događa iza ‘brda’ i da idu u susret problemu. Obično se ide post festum, odnosno tek kada se nešto dogodi, a to nije dobro”.
– Epidemiolozi su isto u međuvremenu dosta toga naučili, ali previše tu ima dogovora, kompromisa i usuglašavanja, gledanja nekih drugih strana našega života, a ne prvenstveno medicinskog problema, dodaje.
“Dominantni će biti lakši oblici bolesti, a virus će se lakše širiti”
Izjavio je i da je vrlo potrebno imati educirano stanovništvo “naoružano” empatijom i strpljenjem. Bitno je da stanovnici imaju povjerenja u one koji donose odluke. Nije to tijekom ovoga vremena bilo baš tako. Bilo je dosta sumnjičavosti i rezerviranosti prema odlukama kriznog štaba.
– Što se tiče cijepljenih, u Srbiji je trenutačno 10% zaštićenih. Sada je problem s onima koji su sumnjičavi i koji su bili pod utjecajem raznih negativnih utjecaja proteklih desetljeća. Liječnici se nisu postavili proaktivno u vezi s cijepljenjem, imali su defanzivan stav, kazao je i prisjetio se da je bilo problema i u vezi s cijepljenjem protiv gripe. Ako je nešto pokazala ova pandemija onda je to upravo koliko je značenje preventivnih grana medicine koje su bile marginalizirane, zapostavljene i kadrovski i prostorno. Vrlo je bitna epidemiologija, higijena, socijalna medicina. To su bile zapostavljene grane, pa su nam se vratile kao bumerang, dodao je.
Smatra da će u idućem razdoblju biti dominantni lakši oblici bolesti, ali će se virus i lakše širiti. Stoga, napominje, nema boljeg rješenja od cijepljenja, javlja HRT.