Dr. Škarica: “Kome su namijenjeni stanovi koji se bjesomučno grade? Zadranima nisu. U njima se neće čuti dječji plač”
Kandidat za gradonačelnika Zadra, neurokirurg dr. Rade Škarica (Most), osvrnuo se u svom priopćenju za javnost na “poremećene prioritete prostornog uređenja u gradu Zadru”.
Priopćenje naslovljeno “Zadrani, sramite li se što su nam to od grada učinili?” objavljujemo u cijelosti:
“Prostorno planiranje jedna je od najvažnijih zadaća gradske uprave. Ona prostornim uređenjem treba unaprijediti stanje u prostoru s ciljem podizanja sveukupne kvalitete života Zadrana. Naime, gradska vlast priprema i donosi odluke u vezi s prostorno planskom dokumentacijom. Na taj način ona određuje namjenu svega zemljišta, bez obzira na vlasništvo (bilo ono gradsko ili privatno), koje se nalazi u administrativnim granicama grada.
Drugim riječima, gradski bi se oci prema cjelokupnom zadarskom prostoru trebali odnositi kao dobri gospodari. Međutim, oni su sve, samo nisu gospodari. Zadarski su gradski oci, ustvari, sluge. Oni su poslušnici autarha i njegove kamarile; klanjaju se njima kao zlatnoj teladi. Oni, zapravo, samo glume gradsku vlast.
U mandatu aktualne gradske uprave svjedočimo cvjetanju stanogradnje u Zadru. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku godine 2017. u našem gradu dovršeno je 294 stanova. Ako izuzmemo grad Zagreb, tada smo se nalazili odmah iza Splita. Ipak, naši gradski oci žele da po tom pitanju Zadar bude šampion, pa se 2018. godine u našem gradu završava 588 stanova i pozicionira nas se na karti Hrvatske odmah iza glavnog grada. Sljedeće, 2019. godine, dovršeno je 1.004 stanova. Za 2020. godinu još nisu dostupni podatci za grad Zadar, ali prema izvješću DZS-a od 10. ožujka 2021.g. na području Zadarske županije izgrađeno je ukupno 1.900 stanova. Dakle, bez obzira na krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa, stanogradnja u Zadru i dalje buja.
Usporedbe radi, u 2019. godini u Splitu, Dubrovniku i Šibeniku, izgrađeno je ukupno 356 stanova. Dakle, približno tri puta manje nego samo u našem gradu u istoj godini. Zato Zadrani s pravom postavljaju pitanje: kome su namijenjeni stanovi što se bjesomučno grade? Zadranima nisu. U njima se neće čuti dječji plač. To su stanovi za iznajmljivanje.
Bujanje stanogradnje ima svoju cijenu, a koju plaćaju Zadrani. Gdje su zelene površine i javni sadržaji? Zato pada kvaliteta života u Zadru. Zato Zadar ima svega 10 m2 zelenila per capita, a što je samo polovica koju kao donju granicu po glavi stanovnika preporučuje Europska komisija. Zato Zadrani muku muče s upisom djece u vrtiće. Prema podacima s mrežne stranice Grada Zadra, u tri gradske ustanove djeluje 20 vrtića, a ukupno je 23 privatnih, odnosno vrtića drugih osnivača. Očito je da je gradska vlast po pitanju predškolskog odgoja zakazala.
Nema boljeg spomenika modernoj zadarskoj stanogradnji od Projekta Zadar tvrtke Sigma matica d.o.o., a radi se o 11 stambenih zgrada bez ikakvih gradskih sadržaja na Plovaniji. Projekt za gradnju je napravila tvrtka D&Z-a. Prije početka gradnje gradski su oci prostorno planskom dokumentacijom malo žonglirali. Za razliku od zelenila kojeg se može vidjeti na simulacijama projekta, u stvarnosti nema ništa. U moru betona nema čak ni ugibališta za autobuse. Djeca će netom nakon izlaska iz autobusa biti izložena pogibelji.
Možda je još bolji primjer, koliko su naši gradski oci u stvari služinčad, onaj Supernove, zadarske promenade. Tamo imamo sve instalirane sadržaje koji su potrebni za zadovoljenje konzumerističkih pobuda; ogroman parking, dječje igralište i još puno toga. Autarhova svita toliko se bila osilila da su čak odlučili prkositi prirodi. Jer, što je to nekakva priroda za njihovu silu? Oni su odredili, kao što znamo, izmjestiti vodotok, koji je njima bio smetnja. Kao da ga je priroda tamo smjestila bezveze. “Ako budemo složni nitko nam ne može ništa, a mi možemo svašta!”. Što je preostalo onima koje je narod izabrao, nego poslušati. Ali, Bogu hvala, pa je priroda i ovaj put bila jača i ponovno i iznova pobijedila.
Ima toga još o bravurama prostornog uređenja u gradu Zadru. Možda najviše boli kako se gradska vlast odnosi prema onima najpotrebitijima. Prema onima koji su najranjiviji u našem Zadru. Prema onima koji nas gledaju svojim lijepim očima. Prema onima koji nas žele zagrliti, jer nas vole. Prema djeci s posebnim potrebama.
Evo, Centar Mocire ulazi u punoljetnost svoje izgradnje. S obzirom da se projektna dokumentacija za Centar započela izrađivati od 2003. godine (a građevinska dozvola dobivena je 2005. godine) znači da je, ove 2021. godine, zadarski Centar Mocire dosegnuo svoju punoljetnost građenja. Na brzini izgradnje zavide nam mnogi. Nije čudo da se možda čak i u američkim udžbenicima proučava kako je to nama Zadranima uspjelo objekt, bruto površine 7.000 metara četvornih, još uvijek ne dovršiti. Nije to malo postignuće. Ne može to baš svatko. To mogu samo naši gradski oci. U Mostu se, zato, ne bismo čudili kada bi se već nakon 18 godina izgradnje ovaj projekt i dovršio. Ako se to dogodi, mi ćemo tome aplaudirati. Pa, neka to bude i u svrhu izbora. Mi nećemo tražiti dlaku u jajetu.
Razvidno je da gradskoj vlasti nije baš osobito stalo do zadarske dice, a pogotovo nije ako ona imaju posebne potrebe. Ona se prema njima odnosi maćehinski. Zašto gradske oce nije briga što naši sugrađani s djecom s posebnim potrebama, tek kada nikoga nema, u kasne noćne sate, izlaze iz svojih stanova i kuća da bi se poigrali, jer nema javnih sadržaja za njih. Kao da su oni krivi zbog toga. Moraju se skrivati kao lupeži. Nisu li i oni Zadrani? Za svakoga i sve ima, samo za njih nema ništa. Gdje je nestala empatija prema najranjivijima među nama. Gradski oci djecu ne vole, oni vole ono što od njih gospodari išću. A njihove gospodare briga je samo za zaradu. Zato gradska vlast mora skrbiti o njihovim interesima, a ne o onome što je doista važno Zadranima. Zašto bi ih i bilo briga, kada tu nema provizija? Zato pitamo: Zadrani, sramite li se što su nam to od grada učinili?
Mi u Mostu smatramo da Zadar mora biti grad dobrog i lijepog življenja. Zato nam Zadrani moraju biti na prvom mjestu, a ne interes krupnog kapitala.”
S poštovanjem,
u ime Mosta za grad Zadar
dr. Rade Škarica
