Vlada objavila kako Hrvatska može doći do prosječne plaće od 7600 kuna do kraja ovog mandata?

Četvrti kvartal je rok za osnivanje koordinacijskog tijela i uspostavu ciljanih inspekcijskih nadzora.
Iako praktično nijedan gospodarski sektor nije imun na neke od brojnih pojavnih oblika neprijavljenog rada, njegova raširenost u nekim je djelatnostima ipak izraženija.

Prema podacima Državnog inspektorata Inspekcije rada, od ukupnog broja utvrđenih prekršaja koji se odnose na radne odnose, najveći broj se odnosi na tzv. ostale uslužne djelatnosti (od raznih kućnih popravaka do drugih nerazvrstanih usluga).

Na drugom mjestu je graditeljstvo, i to s tendencijom rasta postotka sudjelovanja tog sektora u ukupnom broju prekršaja. Primjerice, 2015. godine na njega se odnosilo 12 posto svih prekršaja iz područja radnih odnosa, 2019. godine se taj udio povećao na 18, a u prvih devet mjeseci prošle godine premašio je petinu (21%).

Zbog štetnih učinaka na radnike, poslodavce i društvo u cjelini, periodično su se i dosad provodile kampanje protiv “rada na crno” i općenito neprijavljenog rada, a Vlada je jučer predstavila i kombinaciju odvraćajućih i poticajnih mjera kojima se trasira sveobuhvatan plan suzbijanja neprijavljenog odnosno poticanja prijavljivanja rada.

Na jučerašnjoj sjednici usvojila je Nacionalni program s nekoliko deklariranih glavnih ciljeva te akcijski plan za njegovu provedbu.

‘Na ruke’

U fokusu tog dokumenta su mjere vezane uz razne oblike sive zone, od rada bez ugovora o radu, do polovičnih prijave kroz npr. isplate minimalaca uz ostatak plaće “na ruke” (bez plaćanja poreza, prireza i doprinosa), neplaćanja noćnog i prekovremenog rada ili nezakonita zapošljavanja stranaca.

Tako se, primjerice, vezano uz poticanje rada, zapošljavanja i rast plaća ističe kako bi suzbijanje neprijavljenoga rada “naročito u dijelu djelomično neprijavljenoga rada” trebalo rezultirati stvaranjem uvjeta da prosječna neto plaća do kraja mandata Vlade dosegne najmanje 7600 kuna.

S tim ciljem predviđa se redefiniranje radnog zakonodavstva, uključujući i izmjene Zakona o minimalnoj plaći te planirano donošenje posebnog zakona u svrhu sveobuhvatne borbe protiv neprijavljenoga rada.

Uz osnaživanje kapaciteta Državnog inspektorata – Inspekcije rada, program predviđa jače povezivanje i osiguravanje protočnosti informacija svih javnopravnih tijela povezanih s neprijavljenim radom, u prvom redu Porezne uprave do HZMO-a ili HZZO-a.

Packa Komisije

Neprijavljeni rad (posebice onaj djelomično neprijavljeni) apostrofirala je u svom izvješću za Hrvatsku za 2020. i Europska komisija, uz ocjenu kako dosad uvedene mjere još nisu dovele do uspostave učinkovitih mehanizama prevencije i sankcioniranja”.

Bitna poluga u za to je upravo unapređenje rada i koordinirano djelovanje institucija povezanih s praćenjem neprijavljenog rada, ali i edukacije s ciljem podizanja svijesti o zaštiti radnika i pratećim pravima i prednostima plaćanja poreza u smislu javnih dobara i usluga koje dobivaju u zamjenu za plaćene poreze.

Spektar odvraćajućih i poticajnih mjera, među ostalim, predviđa i takozvane crne i bijele liste poslodavaca s obzirom na (ne)prijavljivanje rada. U okviru poboljšanja zakonodavnog okvira se, među ostalim, predviđa usklađivanje sustava upravnih i prekršajnih kazni.

U praksi će se za koju godinu npr. u situaciji kada je radnik prijavljen na puno radno vrijeme, a u inspekciji je zatečen da radi neprijavljen kod drugog poslodavca, razdoblje rada kod drugoga smatrat će se razdobljem u kojem ostvaruje primitak po osnovi drugog dohotka.

Nadležno tijelo inspekcije u budućnosti bi trebalo biit zaduženo i za nadzor primjene kolektivnih ugovora s proširenom primjenom u pogledu isplate minimalne plaće, kao i uvođenje sustava obvezne elektroničke evidencije radnog vremena.

Prema Akcijskom planu, doduše, malo konkretnih koraka predviđeno je napraviti već ove godine. Za početak, četvrti kvartal određen je kao rok za osnivanje koordinacijskog tijela i uspostavu ciljanih i zajedničkih inspekcijskih nadzora, piše Poslovni dnevnik.