Kako bi se u Hrvatskoj popustile mjere, moramo 14 dana za redom imati do 300 novooboljelih na 100.000 stanovnika

Koliko je COVID-19 još uvijek nedovoljno poznata bolest, vidljivo je i godinu dana nakon što se pojavila jer liječnici i dalje uočavaju nove simptome i nove posljedice. Nedavno su dermatolozi upozorili na opadanje kose tjednima i mjesecima nakon COVID-a, naglasivši da je ono privremeno.

Britanski obiteljski liječnici ovih dana traže da se u popis simptoma uvrsti i curenje nosa jer u svojim ordinacijama često imaju pacijente s curenjem nosa, upaljenim grlom, promuklošću, bolovima u mišićima, umorom i glavoboljama, koji se na testiranju pokažu pozitivnima na COVID-19.

Međutim, glavni su simptomi zbog kojih se upućuje na testiranje kašalj, visoka temperatura i gubitak mirisa ili okusa, pa tako brojni oboljeli i ne dobiju priliku biti testirani pa se ne izoliraju. Za procijepljenost stotina milijuna ljudi treba vremena. Koliko i kada će se život početi vraćati u normalu, ključno je pitanje na koje nema jednoznačnog odgovora.

Što je s planom cijepljenja?

Zbog problema s isporukama cjepiva prema zemljama Europske unije plan cijepljenja u svim je zemljama znatno usporen u odnosu na planirano. U Hrvatskoj je zasad cijepljeno nešto manje od 60 tisuća ljudi.

Prema posljednjem izvještaju stožera civilne zaštite, utrošeno je 83.928 doza cjepiva, i to tako da je dvije doze primilo 25.099 ljudi, a jednu dozu 33.730. Nakon korisnika i djelatnika domova za starije te zdravstvenih radnika, druga je faza predviđala cijepljenje starijih od 65 godina i kroničnih bolesnika.

– Nije svuda isto, u Sisačko-moslavačkoj županiji cijepimo šire od prve skupine, a u drugim dijelovima Hrvatske cijepe se stariji od 65 i sve dobne skupine ako su kronično bolesni, recimo cijepi se puno osoba na dijalizi – kaže dr. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a.

Prvotno se planiralo da će do kraja ožujka Hrvatska dobiti gotovo 300 tisuća doza cjepiva, no trenutačno se ne zna koliko će stići. Pfizer je smanjio isporuku, Moderna je trebala isporučiti u ponedjeljak, što je pomaknuto i bit će u tijeku tjedna.

Krunoslav Capak kaže da će se u srijedu znati kolika će biti isporuka AstraZenece, no zasad od njih očekujemo 156 tisuća doza do kraja veljače.

– Očekuje se da će do jeseni biti procijepljeno 50% populacije u Hrvatskoj, rekla je jučer epidemiologinja Ivana Pem Novosel za HRT. Cijepljenje opće populacije vjerojatno će početi krajem ožujka ili početkom travnja.

Jučer je Lancet objavio da je rusko cjepivo Sputnjik V djelotvorno 91,6% protiv simptomatskih COVID-19 pa se očekuje da EMA uskoro počne ocjenjivati i to cjepivo.

Kada možemo očekivati otvaranje ugostiteljskih objekata

Hoće li stožer civilne zaštite nakon isteka trenutačno važećih epidemioloških mjera 15. veljače dopustiti otvaranje (terasa) kafića, ovisit će o više faktora: o brojkama oboljelih i hospitaliziranih, odnosno o njihovu daljem padu, a uvelike i o mogućnosti da se pojavi neki od novih sojeva koronavirusa, što se može dogoditi doslovce preko noći.

Važno je i kako će se razvijati pitanje dostupnosti cjepiva. U današnjim bi uvjetima otvaranje 30-ak tisuća ugostiteljskih objekata još uvijek bio visokorizičan epidemiološki potez, prema riječima Davora Božinovića.

Ranije u siječnju je Krunoslav Capak precizirao kako je mjerljiva epidemiološka situacija, odnosno koje bismo to brojke morali imati zbog kojih bi se smanjivale restriktivne epidemiološke mjere. Za postupno popuštanje bilo bi potrebno da četrnaest dana zaredom broj oboljelih na sto tisuća stanovnika ne prelazi 300. Istodobno, udio pozitivnih testova u ukupnom broju dnevnih testiranja sedam dana ne bi smio premašivati deset posto.

Međutim, zbog niza okolnosti među kojima su posljedice potresa, pojava novih sojeva virusa i teškoća s distribucijom cjepiva, ta formula nije dovoljna da bi se jedino temeljem nje odlučivalo.

Kriteriji za povratak na posao

Mnogi koji već mjesecima rade iz svojih domova postavljaju si to pitanje, no donositelji odluka koji još ne znaju ni kada će moći dopustiti ispijanje kave na terasi kafića, još manje mogu predvidjeti kada će biti sigurno vratiti se u radne prostore.

Vrlo je vjerojatno da se takva preporuka neće dati ni do kraja godine, a do jeseni gotovo sigurno neće. Držanje razmaka među ljudima jedna je od osnovnih epidemioloških mjera i, dok god postoji i najmanja mogućnost širenja koronavirusa, na snazi će biti i preporuka za rad od kuće gdje god je to moguće, piše Večernji.