Ljeti s kopna na obalu u ispomoć dolaze vatrogasci zbog gašenja požara, a tijekom prethodnog razdoblja situacija se u potpunosti promijenila. Uslijed potresa u Zagrebu, pa onda nedavno i u Sisačko-moslavačkoj županiji velik broj vatrogasnih postrojbi iz svih županija, pa tako i onih uz more dolaze u ispomoć. Jer osim gašenja požara, što se uvijek prvo pomisli kod spomena vatrogasaca, njihova je uloga vezana i za intervencije za spašavanje ljudi i imovine. A takvih je intervencija, primjerice, nakon potresa na području SMŽ do sada bilo oko 10.000.
Takva vrsta katastrofe pokazala je važnost ulaganja u vatrogasce i njihovu opremu. Pa zato osim zakonski potrebnih sredstava koje županije moraju izdvojiti za vatrogastvo, mnogi ulažu u dodatnu opremljenost, ali i edukaciju i vježbe, piše portal Župan.hr.
U njihovoj analizi napravljenoj na temelju podataka konsolidiranih proračuna županija vidljivo je da je udjel izdvajanja za vatrogastvo do pola posto proračuna. Veće udjele iz proračuna za vatrogasce izdvajaju njihovi gradovi i općine.
Prema udjelu iz proračuna, najviše je u 2019. godini izdvojila Zagrebačka županija, 0,48 posto, slijedi Splitsko-dalmatinska s izdvojenih 0,31 posto, Dubrovačko-neretvanska 0,28 posto, Primorsko-goranska 0,21 posto i Šibensko-kninska 0,19 posto.
U odnosu na broj stanovnika najviše su izdvojile Dubrovačko-neretvanska, Zagrebačka, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija. Najviše novca na godišnjoj razini za vatrogastvo je u apsolutnom i relativnom iznosu povećala Zadarska županija. U apsolutnim brojevima slijede Zagrebačka, Primorsko-goranska, Istarska i Virovitičko-podravska. U postocima slijede Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska županija. Pokazuju to posljednji dostupni podaci konsolidiranih proračuna.
S obzirom da su vatrogasne snage sustava Civilne zaštite Zadarske županije jedne od temeljnih operativnih snaga cjelovitog sustava civilne zaštite naše Županije, a koji čine operativne snage te civilni sektor koji provodi mjere i aktivnosti zaštite i spašavanja u velikim nesrećama, nepogodama i katastrofama.
‘Na godišnjim razinama radi se o doista ogromnom angažmanu vatrogasnih snaga u proteklim godinama. Primjerice, Vatrogasna zajednica naše Županije je u 2018. godini, iako nije bilo ugroza koje bi uzrokovale veće materijalne štete na imovini fizičkih i pravnih osoba kao što je bilo godinu ranije (mraz, požari i bujične poplave), imala ukupno 724 intervencije u kojima je sudjelovalo 5.283 vatrogasca te je u akcijama utrošeno ukupno 10.648 sati angažmana, u 2019. godini imala ukupno 2.256 intervencija u kojima je sudjelovalo 6.767 vatrogasaca te je u akcijama utrošeno 8.299 sati, a u dijelu 2020. godine (do 30. rujna 2020.) imala 1.418 intervencija u kojima je sudjelovalo 2.893 vatrogasca te je u akcijama utrošeno ukupno 5.770 sati.
Za potrebe vatrogastva osigurano je i doznačeno u 2018. godini 780.507,50 kuna, u 2019. godini 1.182.935,32 kuna, u 2020. godini 1.259.650,00 kuna, a u ovoj godini planiran je iznos od 1,3 milijuna kuna.
‘Svjesni sve zahtjevnijih rizika, prijetnji i opasnosti od velikih nesreća, prirodnih nepogoda i katastrofa, u kontinuitetu se provode mjere s ciljem prepoznavanja zadaća svih operativnih snaga i nositelja provedbenih aktivnosti zaštite i spašavanja i potrebe razvoja kapaciteta za djelovanje i upravljanje u izvanrednim situacijama, uključujući i koordinaciju između različitih tijela uključenih u sustav civilne zaštite na pravovremen, sveobuhvatan i djelotvoran način. Bolje planiranje, a onda i skladan zajednički rad neophodan je uvjet za ublažavanje posljedica neželjenih događaja. U tom cilju Zadarska županija potiče suradnji svih, posebno općina i gradova za veći angažman u jačanju vlastitih kapaciteta za smanjenje rizike te operativnost, a sama dodatno ulaže u jačanje operativnih sposobnosti županijskih temeljnih snaga u sustavu civilne zaštite. Tome pridonose i aktivnosti u sklopu projekta financiranih sredstvima Europske unije, primjerice projekt „Readiness“ (Unapređenje otpornosti jadranskog bazena od požara i seizmičkih opasnosti koji se financirao iz Programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska 2014.-2020.) kao EU projekta koji unaprjeđuje otpornost od prirodnih opasnosti značajno doprinose jačanju sustava, a u planu su i drugi projekti vezani za smanjenje rizika od poplava te utjecaja klimatskih promjena i mjera prilagodbe te izrada sveobuhvatnog pregleda stanja sposobnosti, prijetnji i rizika kako bi se pronašao optimalan model odgovora na izvanredne situacije, katastrofe i krizna stanja.’ – komentira Olivio Meštrović, pročelnik za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove.
