Jedan od lovaca iz HRT-ovog kviza “Potjera”, Krešimir Sučević-Međeral, oglasio se na Facebooku o jednoj raspravi koja se posljednjih dana često može vidjeti na društvenim mrežama: kaže li se Banovina ili Banija.
Ako ste naletjeli na komentare pod tekstovima o bilo kojoj temi koja se bavi potresima, vjerojatno ste primijetili da korisnici društvenih mreža masovno osjećaju potrebu komentirati naslove u kojima se pojavljuje riječ Banija. Opaske uglavnom idu u smjeru da je taj izraz srbizam. Sučević-Međeral u svom je istupu komentirao kako je ova rasprava dobar primjer kako nas je teror stava da postoji samo jedan ispravan način za nešto reći, doveo do paranoje.
Potom je detaljno pojasnio kako se naziv Banovina počeo u javnom diskursu forsirati tek oko 1992. godine. Dodaje kako se čak i poznati spot Gordana Lederera iz jeseni 1991. zove “Banijska ratna praskozorja”.
Objasnio je kako se, jezično gledano, “nazivi područja pod nečijom upravom u hrvatskom jeziku tvore nastavcima -ovina/-evina (kraljevina, carevina, kneževina), -ija (županija, grofovija, biskupija, monarhija) i -stvo (vojvodstvo, kraljevstvo, carstvo)” te dodao kako nam upravo primjeri dubleta kraljevstvo – kraljevina i carstvo – carevina ukazuju na to da su moguća oba naziva unutar istoga jezika.
Kaže kako postoje sitne razlike u značenju te daje primjer kako je kraljevina isključivo politički pojam, dok kraljevstvo može biti i u prenesenom značenju. “No već kod carstva to nije slučaj, carevina je arhaizam, a carstvo se koristi i u političkom i u prenesenom značenju”, poručuje.
“Shodno tome, banovina je područje pod upravom bana, dok je banija arhaizam za banov posjed i danas isključivo za geografsku regiju. Slična stvar postoji i s područjem pod vlašću vojvode, što je vojvodstvo, dok je druga tvorba, Vojvodina, danas samo oznaka geografsko-političke cjeline. Potonje nam dokazuje još jedan apsurd – Vojvodina se tvori upravo onim nastavkom koji je u slučaju Banovine označen kao hrvatski.
Dodao je kako se u srpskom jeziku “područje pod vlašću bana također zove banovina, što nam dokazuje naziv administrativnih jedinica Kraljevine (sic!) Jugoslavije.” Lovac Krešo je potom poručio svima da se ne brukaju nepoznavanjem vlastitog jezika.
“Dakle, nemojmo se brukati glupim zaključcima i nepoznavanje vlastitog jezika pretvarati u pametovanje drugima, koji ga možda također ne poznaju toliko dobro, ali barem još nisu opterećeni paranojom krivogovora”, zaključio je.
Sučević Međeral, usput, zna o čemu govori. Radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a ovo je njegova biografija objavljena na službenoj stranici: Nakon završene Klasične gimnazije 1997. upisuje studij opće lingvistike i mađarskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Diplomirao je 2003. te iste godine upisao poslijediplomski studij jezikoslovlja na Sveučilištu u Zadru, koji je završio 2013. godine. Od 2003. do 2011. kao vanjski je suradnik na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu predavao mađarski jezik studentima lingvistike. Od 2006. zaposlen je kao znanstveni novak u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Područje njegova znanstvenog djelovanja su mađarsko-hrvatski jezični kontakti, leksikografija, sociolingvistika i antropološka lingvistika, te terminološka istraživanja, piše Telegram.
