Hrvatski građani najpesimističniji su u Europskoj uniji kad je u pitanju njihova financijska budućnost, a i imaju najnižu razinu povjerenja u institucije u EU, objavio je Institut za javne financije.
U novom Aktualnom osvrtu pod nazivom Utjecaj koronavirusa na život i rad građana u Europskoj uniji Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije analizirao je izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) koje se temelji na e-anketiranju provedenom u travnju i srpnju 2020.
Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz Dublina – Eurofound, krajem rujna 2020. objavila je novo izvješće u kojemu su rezultati ankete o utjecaju pandemije koronavirusa na privatni i poslovni život građana diljem Europske unije, prenosi N1.
Od travnja do srpnja 2020., unatoč blagom poboljšanju situacije u pogledu radnog vremena i sigurnosti posla, došlo je i do vrlo nepovoljnog kumulativnog socijalnog i ekonomskog utjecaja pandemije na živote građana, osobito žena i mladih. Hrvatski građani su u anketi istaknuli znatne egzistencijalne probleme, pesimistični su po pitanju svoje financijske budućnosti i imaju vrlo nisku razinu povjerenja u nacionalnu vladu i EU, piše Bejaković u izvještaju IJF-a.
U srpnju je Hrvatska bila zemlja EU-a u kojoj se najčešće izvještavalo o velikim poteškoćama pri sastavljanju kraja s krajem (23%) i samo je 9% ispitanika u Hrvatskoj očekivalo da će se njihova financijska situacija u sljedeća tri mjeseca poboljšati, dok je u Estoniji i Latviji takav osjećaj imalo 24% odnosno 18% ispitanika.
Drugim riječima, hrvatski su građani imali najnižu razinu optimizma u pogledu svoje financijske budućnosti. Osim toga, najnižu razinu povjerenja u EU opet imaju ispitanici u Hrvatskoj te Grčkoj, a visoku razinu u Irskoj, Poljskoj i Litvi.
Ukratko, prema ovom izvješću građani Hrvatske navode znatne financijske i egzistencijalne probleme (tzv. krpanje kraja s krajem koje je gotovo najviše na razini EU), vrlo su pesimistični u pogledu svoje buduće financijske situacije i slabo vjeruju u nacionalnu vladu i EU.