Istraživanje; 59 posto građana zabrinuto je zbog korone, 78 posto njih poštuje mjere, a 12 posto ih misli da ju je imalo

Nakon kontinuiranog pada straha od zaraze od ožujka do svibnja 2020. godine, od lipnja bilježimo stabilan porast straha građana od zaraze koronavirusom koji je u listopadu na najvišoj razini jesenskih mjerenja i podjednak je razini iz travnja.

Visoka je i zabrinutost zbog jačanja drugog vala epidemije (59%) te zabrinutost za zdravlje starijih (65%). Nakon naglog povećanja broja zaraženih, raste i strah od zaraze (od 32% u rujnu na 38% u listopadu). Ove brojke su više u odnosu na 30% u lipnju i 32% u kolovozu te je sada strah od zaraze na razini iz travnja kada je zabrinuto bio 37% građana.

Zabrinutost zbog jačanja drugog vala epidemije veća je nego strah od zaraze: 59% građana navodi da je zabrinuto / jako zabrinuto zbog jačanja drugog vala epidemije. Također, zabrinutost zbog zdravlja starijih je visoka: 65% građana zabrinuto je ili jako zabrinuto za njihovo zdravlje.

I dalje pada zadovoljstvo radom Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije COVID-19 te je najniže od početka istraživanja u ožujku. Ipak, većina građana se pridržava izrečenih mjera, dok 7% navodi kako ih se ne pridržava.

Iako je zadovoljstvo radom mjerodavnih službi nisko, ipak se većina građana (njih 78%) pridržava propisanih mjera

U listopadu je bilo prosječno zadovoljstvo dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije COVID-19 najniže u odnosu na sva dosadašnja istraživanja: 2,64 naspram 2,79 u rujnu (te 2,87 u kolovozu, 2,94 u srpnju, 3,15 u lipnju, 3,63 u svibnju, 3,75 u travnju i 4,02 u ožujku). Njih 7% navodi kako se ne pridržava izrečenih mjera.

Ponovno se povećava percepcija negativnog utjecaja epidemije COVID-19 u odnosu na rujan i to za gotovo sve životne aspekte. Predviđanje utjecaja epidemije na budućnost građana u slijedećih godinu dana donosi informacije o predviđanju negativnog utjecaja i to na financijsku situaciju (64% naspram 60% u rujnu), osobni život (60% naspram 55% u rujnu) i zaposlenje (43% naspram 46% u rujnu).

Porast percepcije negativnog utjecaja prisutan je i za sve gospodarske pokazatelje

Ponovo se najviše ističu porast javnog duga (92%), pad gospodarstva općenito (92%), posljedice za turizam (92%), pad zaposlenosti (90%) te visine plaća (81%). Značajan je i porast percepcije lošeg utjecaja epidemije na slobodu kretanja (88%), zdravstvo (84%) i za društveni život (88%).

Iako građani imaju slabo povjerenje u uspješnu organizaciju školske/vrtićke godine, ono je ipak veće nego u rujnu. Među roditeljima raste strah od organizacije većine životnih aspekata u predstojećem razdoblju. Povjerenje u uspješnu organizaciju školske godine u listopadu raste na 30% u odnosu na rujan kada je iznosilo 23% što ukazuje na to da nakon uspješno odrađenog početka školske godine, povjerenje građana raste.

Predstojeća organizacija života stavlja pred roditelje nove brige

Najviše su zabrinuti zbog zaraze djeteta COVID-19 (57% naspram 53% u rujnu). Veća je zabrinutost u odnosu na rujan i oko organizacije brige oko djeteta u slučaju da se i sami zaraze (51% naspram 47% u rujnu), oko organizacije brige o djetetu u slučaju da su u samoizolaciji (48% naspram 44% u rujnu), zabrinutost oko organizacije primarne zdravstvene skrbi (55% naspram 44% u rujnu) te oko istodobne nastave i rada od kuće (32% naspram 30% u rujnu).

Zabrinutost oko nepoštivanja epidemioloških mjera u školama/vrtićima je na istoj razini kao u rujnu (47% naspram 48% rujnu) dok zabrinutost da je dijete u samoizolaciji, a roditelj mora na posao pada (42% naspram 44% u rujnu).

Iako nisu svi testirani na COVID-19, ipak 12% građana smatra da je u zadnjih 6 mjeseci preboljelo COVID-19

Bez obzira na dokazan pozitivan test, 12% građana ipak smatra da su u nekom trenutku u posljednjih 6 mjeseci preboljeli COVID-19 dok više od polovice građana (52%) navodi kako poznaje nekoga tko je prebolio COVID19. Što se tiče cijepljenja protiv gripe, 61% građana ne namjerava se cijepiti, 18% se namjerava cijepiti, a 21% još ne zna.

Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Hrvatske sredinom listopada 2020.