Charteraši traže dodatne mjere, Luka Šangulin: “Pad prihoda djelatnosti je do 65 posto, a to je ono od čega živimo, ne od broja dolazaka”
Na sjednici Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter HGK, koja se održala u petak, zaključeno je kako se prosječni pad dolazaka u cijelom sektoru kreće oko 50 posto, dok su prihodi pali za do 65 posto.
Predsjednik Udruženja Paško Klisović pojasnio je kako se uspjeh nautike i brojke ostvarenja vežu za rezultat marina i mega jahti, dok brojke za čarter segment govore nešto drugo „Čarteri u splitskom bazenu imaju pad i oko 60 posto, dok je južnije još i gore obzirom na ovisnost o letovima“, pojasnio je Klisović.
Ono što posebno brine charteraše je pad prihoda koji premašuje pad broja dolazaka. „Pad prihoda djelatnosti je do 65 posto, a to je ono od čega živimo, ne od broja dolazaka. S obzirom da je većina bookinga odrađena u last minuteu, rezervacije su realizirane po znatno nižim cijenama od uobičajenih tako da je financijski gubitak značajan. Gosti iz dalekih destinacija su gotovo u potpunosti izostali, ali uspjeli smo doći do nekih novih koji do sada nisu bili charter gosti i njih treba zadržati“, izjavio je Luka Šangulin, vlasnik i direktor čarterske tvrtke Angelina Tours iz Biograda i zamjenik predsjednika Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter HGK.
Klisović se osvrnuo i na finiš sezone, naglasivši kako se gubici od bookinga, koji je izostao zbog rasta broja zaraženih prema kraju ljeta, procjenjuju na oko 150 milijuna eura. „Nadamo se da su svadbe i partiji bile vrijedne toga, a da ćemo se ako opet bude ista situacija, ipak odlučiti na charter segment koji je puno sigurniji vid odmora i života uopće, a kojima je zbog rizičnih masovnih sadržaja prekinuto pola sezone“.
„Najteže razdoblje tek slijedi, s obzirom na to da sada imamo pad primitaka preko 80% zbog potpunog izostanka ranog bookinga i primitaka avansa za sezonu 2021. čime se inače financira zimsko poslovanje koje iziskuje značajna sredstva potrebna za pripremu plovila za sezonu. Najveći pojedinačni trošak poslovanja je godišnji vez u marini, koji je nažalost fiksan neovisno o uspjehu sezone, te ove godine čarteri, za razliku od drugih najmoprimaca, nisu primili nikakvu pomoć ni oslobođenja za svoje najamnine“ naglašava Klisović te dodaje da ih značajno pogađa i amortizacija plovila, odnosno pad vrijednosti flote što charter čini značajno ugroženijim od hotelskog biznisa čija imovina ne gubi vrijednost.
„Po novom prijedlogu potpore za očuvanje radnih mjesta temelje se na padu prihoda u sezoni, što možda odgovara nekim sezonskim sadržajima, ali mi ne živimo od špice i naši priljevi se slijevaju u zimskom periodu, što znači da unatoč 80% pada nećemo biti u mogućnosti koristiti mjere i morat ćemo nažalost otpuštati ako ne dođe do neke izmjene. Apeliramo u dobroj vjeri na ministra Aladrovića te vjerujemo da će nam Ministarstvo rada izaći ususret, kao što je izašlo ugostiteljima koji mogu birati obračun mjesec za mjesec ili kumulativno, dakle mehanizam postoji“, poručuje Klisović.
Čarter tvrtke su također preko HGK, čiji je predsjednik Burilović imao sastanak tim povodom s čelnicima HAMAG Bicroa, upozorile da već 6 mjeseci nisu dobili rješenja zahtjeva za Covid kredite; svaka eventualna rezerva se istopila i sredstva za obrtna sredstva i likvidnost su im hitno potrebna za opstojnost poslovanja