U bolnicama su u prvih šest mjeseci ove godine napravljene 15.443 kolonoskopije, za trećinu manje nego u istom razdoblju lani, kada ih je bilo 22.638, a zbog epidemije koronavirusa dodatno je smanjen odaziv na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, na oko 20 posto
Stručnjaci koji se bave onkološkim bolestima od početka epidemije Covida-19 upozoravaju da će jedna od posljedica biti veliki porast karcinoma pa pozivaju građane da ne zanemaruju simptome i odazivaju se na preglede i pretrage.
Mali odaziv na program ranog otkrivanja raka
Rak debelog crijeva je među nekoliko malignih bolesti čija učestalost najviše raste, dnevno od njega u Hrvatskoj oboli desetak ljudi, a šestoro ih umre.
Kolonoskopija je standardna pretraga koja otkriva promjene na debelom crijevu i karcinom kada je još u ranoj, neprepoznatiljivoj fazi. Hrvatska od 2007. provodi program ranog otkrivanja raka, no odaziv na njega je mali, a prije pojave koronavirusa iznosio je oko 30 posto.
“Koronavirus nas je jako omeo. Broj kolonoskopija je pao jer smo dva mjeseca imali čvrstu karantenu, kao i cijeli svijet. Imali smo smanjeni redovni pogon, iako smo nastojali to nadomjestiti došli smo na dvije trećine onoga što se napravilo u istom razdoblju prošle godine”, rekao je Hini predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva Neven Ljubičić.
No, puno veći pad je, ističe, zabilježen u okviru provedbe programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, jer su se ljudi počeli bojati zbog koronavirusa.
“Odaziv nam je i ranije bio mali, oko 30 posto, no sada se borimo i sa strahom od zaraze koronavirusom, Ljudi se boje dolaska u bolnice, potrebe za dodatnim testiranjem na Covid-19, i to ih je dodatno udaljilo pa se ne odazivaju na preglede”, ističe Ljubičić, koji je predsjednik Povjerenstva za koordinaciju provedbe Nacionalnog programa probira raka debelog crijeva.
Naročito je vidljiv pad broja kolonoskopija koje su posljedica testiranja u okviru provedbe Nacionalnog programa, kada se osobe kod kojih se utvrdi pozitivan test na nevidljivu krv u stolici upućuje na kolonoskopski pregled u bolnicu.
Učestalost i smrtnost progresivno rastu
U prvih pet mjeseci prošle godine napravljeno je 2281 takvih kolonoskopija, a ove godine u istom razdoblju 1472.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo od siječnja do kraja svibnja poslao je 225.345 pozivnih pisama za testiranje na adrese građana određenih godišta, koji su obuhvaćeni programom.
Interes za testiranje pokazalo je njih 58.305, kojima su zatim dostavljeni testovi. No, uzorke je poslalo njih 31.398, a među njima su 1082 (3,45 posto) uzorka bila pozitivna na krv u stolici pa su te osobe upućene na kolonoskopiju.
“Upravo zbog toga moramo pozivati građane da se testiraju i odazivaju na preglede”, kaže Ljubičić i upozorava da učestalost i smrtnost od raka debelog crijeva u Hrvatskoj progresivno rastu.
“Dok smo 2001. imali 2499 oboljelih, u 2018. smo ih imali 3575. To je u 17 godina porast za 1500 ljudi, a to prati i smrtnost koja je oko 60 posto. Među 30 europskih država Hrvatska se nalazi u gornjoj trećini ljestvice i iznad prosjeka EU-a, a po smrtnosti smo drugi, iza Slovačke”, ističe Ljubičić.
Visoki mortalitet imamo jer obolijeva starija populacija, a mnogi još uvijek misle da je kao preventivni pregled dovoljno vađenje krvi. No, kad se vidi nešto u krvi to znači da je bolest već uznapredovala.
Mlade treba učiti o preventivnim pregledima
“Preventivni pregled podrazumijeva testiranje stolice, ako je test pozitivan na krv u stolici onda je sljedeći korak kolonoskopija, odnosno pregled debelog crijeva aparatom. To je jedina prevencija za koju znamo da je korisna i opravdana”.
A mlade, naglašava Ljubičić, treba educirati. “Veliki sam pobornik zdravstvenog odgoja u školama, nadam se da ćemo jednog dana početi učiti mlade o preventivnim pregledima kako bi, kad dođe vrijeme da se u njih uključe, znali sve o tome”.
Kao ilustraciju o važnosti svijesti o potrebi prevencije Ljubičić navodi primjer Slovenije, koja ima vrlo dobre rezultate u otkrivanju i liječenju raka debelog crijeva.
“Učili su od nas, koji smo s provedbom programa počeli četiri godine ranije. U međuvremenu su program malo modificirali i unaprijedili te ga promoviraju na sve moguće načine, u medijima, na proizvodima… Postigli su odaziv od 70 posto i tako smanjili broj novooboljelih i mortalitet”, kaže Ljubičić.
