Dosad su 534 tvrtke s 24.192 zaposlena radnika zatražile subvencije za skraćenje radnog tjedna. Svima njima država će isplatiti do 2000 kuna po radniku, a mjera će se primjenjivati do kraja godine.
Poduzetnici iz posebno ugroženih djelatnosti, s padom prihoda većim od 60 posto u odnosu na prošlu godinu, moći će računati na 4 tisuće kuna državne potpore za plaće zaposlenih do kraja ove godine, najavio je premijer Andrej Plenković prošli tjedan, a formalna odluka o produljenju mjera donesena je u ponedjeljak na sjednici Upravnog vijeća Zavoda za zapošljavanje.
Produljenje potpora u punom iznosu od 4 tisuće kuna posebno se odnosi na tvrtke u prijevozu putnika, ugostiteljstvu, turoperatore i poduzetnike vezane za rekreaciju, kulturne, poslovne i sportske događaje te poduzetnike i djelatnosti koji neće moći raditi zbog mogućih odluka stožera o zabrani rada. Potpora uključuje i otpis pripadajućih doprinosa. Procjenjuje se da će se produljenje potpora odnositi na približno 70 tisuća zaposlenih, za što će država dodatno osigurati oko 800 milijuna kuna. Ukupno bi tijekom ove godine potpore za čuvanje zaposlenosti mogle dosegnuti desetak milijardi kuna, financiraju se iz državnog proračuna, ali iz Vlade uvjeravaju da će dio sredstava biti kompenziran iz različitih europskih izvora.
“Na produljenje mjera gledam kao na kupnju vremena sljedećih nekoliko mjeseci, da se vidi što će se događati i razmisli gdje je najpametnije uložiti. Potraje li ova situacija i dalje, pojavit će se veća potreba da se investira u ljude i nove tehnologije”, rekao je za Večernji list analitičar Ekonomskog instituta Zagreb Danijel Nestić.
Najveći broj primatelja državne pomoći evidentiran je u travnju, oko 582 tisuće, u lipnju su državne potpore isplaćene za 78 tisuća zaposlenih, u srpnju za 64 tisuće. Mnoge su države također pokrenule drugi masovni krug potpora kako bi sačuvale gospodarsku aktivnost jer se sve više vjeruje da će do povratka na stare poslovne modele i načine ponašanja proći dosta vremena. Privremeno smanjenje PDV-a jedna je od češćih opcija.
Tako Grčka produljuje smanjenje PDV-a za turizam, prijevoz i ostale ugrožene djelatnosti s 24 na 6 ili 13 posto do kraja godine. U Crnoj Gori je PDV u turizmu smanjen s 21 na 7% do kolovoza 2021., u Bugarskoj je PDV za ugostiteljstvo, restorane, e-knjige i tiskane knjige smanjen s 20 na 9%, u Irskoj će opća stopa PDV-a do veljače biti 21, a ne 23 posto, PDV u ugostiteljstvu smanjen je s 20% na 5% i u Velikoj Britaniji, Njemačka smanjuje PDV s 19% na 16% do kraja godine.
Njemačka i Francuska, na primjer, do kraja ove godine namjeravaju dodatno uložiti oko 4 posto tamošnjeg BDP-a. To je kao kad bi Hrvatska u preostala četiri mjeseca za pomoć tvrtkama i građanima osigurala još 15 milijardi kuna, što bi za domaće prilike bio golem kapital. Ministar financija Marić veli da je korona dosad središnji proračun stajala 21 milijardu kuna. Očekuje se da će javni dug zemlje do kraja godine porasti na 87 posto, što će biti najveće povećanje u jednoj kalendarskoj godini. No i pad BDP-a je bez presedana, slično kao i pandemija koja trese cijeli svijet. Uz novčane potpore mnoge su se druge zemlje odlučile i na privremeno smanjenje PDV-a.
