Kada je krenula pandemija koronavirusa ovršeni su se zabrinuli, i to s pravom. Kako će otplaćivati nagomilane dugove? Država je reagirala moratorijem na ovrhe koji istječe i to uskoro. Točnije, 18. listopada. Što će biti s ovršenima i moratorijem saznala je Nataša Božić u Točki na tjedan.
Koliki je uopće točan broj ovršenih u Hrvatskoj kazao nam je državni tajnik Ministarstva pravosuđa Josip Salapić.
“Prema našim trenutnim procjenama, u Ministarstvu pravosuđa, negdje oko 174.000 ovrha je kod javnih bilježnika, a oko 170.000 ovrha se odnosi na one ovrhe koje idu putem Fine. Tako da je naša procjena da ih ima između tristo do 350.000, s time da ove javnobilježničke ovrhe – oko toga vodimo razgovore i pregovore kako će se one rješavati nakon 18. listopada kada istječe moratorij na zakone koji smo donijeli zbog sprječavanja pandemije koronavirusa”, kazao je Salapić.
Salapić kaže kako Ministarstvo pravosuđa vodi razgovore sa svima koji sudjeluju u ovim postupcima, dakle javnim bilježnicima, predstavnicima Fine i vjerovnicima. Ono što svima preporučuju je sljedeće: “Već po zakonu o obaveznim odnosima svi se već unaprijed mogu dogovoriti o načinu otplate svoga duga. I to je ono što se spominje, otplata duga na rate.”
Salapić ističe kako se dug – ako postoji – može riješiti tako da se dogovore da do ovršnog postupka ne dođe. Ako do istoga dođe, onda se zakon mora primijeniti, kaže.
Novi prijedlog Ovršnog zakona
Na pitanje odustaje li Ministarstvo od prijedloga ovršnog zakona koji bi trebao pojeftiniti postupak odgovara:
“Ministarstvo pravosuđa ne odustaje ni od čega, nego samo traži najbolje rješenje za sve, prije svega za ovršenike” kaže i dodaje kako Vlada prakticira socijalnu osjetljivost.
“Sam Ovršni zakon nije zakon koji može biti previše socijalan, radi se o zakonu o obaveznih odnosima gdje postoje određeni dužnički odnosi slobodnom voljom. Ono što mi moramo učiniti jest to da utječemo na to da ovršni postupak bude pravedan, da prema ovršenicima bude takav da nema velikih troškova, da se to jednostavno riješi, najbolje nagodbom”, kaže.
“Sada smo u fazi da prihvatimo eventualne izmjene i dopune postojećeg zakona, da ćemo prije svega utjecati na to da se smanje troškovi ovršnog postupka, da bude brži, a da one male ovrhe – a to su vam dugovi za režije, kreditne kartice i slično – da se pokuša riješiti tako da to ne bude nešto što će imati velike troškove, da se to jednim ubrzanim postupkom riješi na najbolji mogući način za obje strane”, ističe.
Što će biti nakon 18. listopada?
“Mi ćemo voditi računa da ovrhe od 18. listopada ne idu sve na naplatu u isto vrijeme. Jedan je dio ovrha koji ide preko javnih bilježnika, drugi je dio koji ide preko Fine. Dakle, to preko Fine je u nadležnosti Ministarstva financija, ovo što je s javnim bilježnicima to je ići vjerojatno u nekoliko faza”, osigurava, pa ponavlja:
“Dakle, neće ići sve odmah. Mi sada vodimo razgovore, oni će biti za nekoliko dana gotovi. Dakle, postojat će faze od 18. listopada kada će koja odluka i na koji način ići u ovrhu. Tu je moguće da se to vrijeme odgoditi i do 1. siječnja 2021. Nešto će ići u fazama. Dakle, nema bojazni da ćemo dopustiti cunami odluka, sve odjednom”, kaže vrijednu informaciju za preko 300.000 ovršenih.
