Neobavljanje pregleda zbog pandemije tek će doći na naplatu u obliku narušenog zdravlja i veće smrtnosti
Po prvi put imamo i ukupne troškove zdravstvenog sustava tijekom epidemije Covida, tj za prvih šest mjeseci ove godine. Očekivali bi da su oni u odnosu na prošlu godinu znatno manji zbog manjeg broja zdravstvenih usluga koje su građani mogli dobiti obzirom na lockdown i na epidemiološke mjere koje su im ograničile pristup bolnicama i liječnicima.
Pao broj građana koji idu na liječenje
Taj pad zdravstvenih troškova je u Americi tijekom epidemije veći od 30 posto, odnosno toliko manje Amerikanci koriste zdravstvene usluge. Ali u Hrvatskoj matematika i financije pogotovo u zdravstvu nisu baš tako jednostavne jer bolnice dobivaju jednake iznose novaca bez obzira kako i koliko radile i koliko pacijenata primile i obradile.
Pa ipak, usprkos tome u prvih šest mjeseci troškovi sustava su za pola milijarde kuna manji nego što su bili lani. To naravno samo govori o tome da je i kod nas jako pao broj građana koji su išli na kontrolne preglede ili liječenje. A to znači da će taj račun tek doći na naplatu ali u obliku narušenog zdravlja i veće smrtnosti.
”Pedijatrica odbija pregledati dijete koje boli uho, bez ikakvih drugih simptoma dok ne napravi korona test”, pisalo je na Facebooku.
”Tražim uputnicu za specijalistički pregled i liječnica mi kaže “Sada vam to nitko u bolnici ne radi, odite u privatnu ordinaciju tamo vam to odmah naprave i koštat će vas samo 250 kuna”, bio je komentar na Facebooku.
To su neki od 600 odgovora koja smo u nekoliko sati dobili na Facebook, kad smo građane pitali kakva su im iskustva sa zdravstvom u doba korone. S takvim se problemima svaki dan se susreću u udruzi pacijenata.
Mjesecima čekaju terapiju
”S jedne strane imamo strah zdravstvenih djelatnika koji moraju balansirati između hoće li pružiti pomoć, a s druge imamo strah pacijenata koji ni ne dolaze na preglede pogotovo preventivne”, izjavila je Jasna Karačić, udruga za promicanje prava pacijenata.
Problema imaju i pacijenti s teškim bolestima.
”Jako dugo to traje, nama se javljaju žene koje po pet mjeseci čekaju terapiju nakon što im se dijagnosticira vrlo opasan tumor”, rekla je Ivana Kalogjera iz udruge Nismo same za RTL.
A sad bi moglo biti još gore. Hrvatska je na 5. mjestu po smrtnosti od raka u Europskoj Uniji, a gledajući samo muškarce druga po smrtnosti. To su pred korona brojke, post korona analiza za Hrvatsku ne postoji. U Americi je 40 posto ljudi manje tražilo hitnu pomoć, a istovremeno zabrinjavajuće raste smrtnost od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.
”To su zabrinjavajući podaci, radi se o ljudima koji su trebali biti živi međutim zbog preopterećenosti zdravstvenog sustava nisu došli na red”, kazao je znanstvenik Dragan Primorac.
U Americi i Španjolskoj već je dokazano da je povećana smrtnost od drugih bolesti.
”Kad vi usporedite povećanu smrtnost ove godine vidjet ćete da je oko 25 posto onih koji su se smatrali da su umrli zbog covida umrlo zbog neke druge bolesti”, dodao je Primorac.
Prekasno na pregled
U Hrvatskoj brojke zasad ne postoje. Da se očekuje se porast malignih bolesti misli i ravnatelj KBCa Zagreb Ante Ćorušić iako on kaže da je to većinom zbog pacijenata koji su se prekasno javljali na preglede. I na Svetom Duhu su svjesni kako će korona blokada imati utjecaj na one bez korone.
”O tome svi pričamo i ta bojazan postoji jer u fazi kada smo bili u lockdownu smo radili hitne slučajeve i preventive nije bilo i to će morati imati svojeg odraza na zdravstveno stanje građana”, izjavila je Višnja Nesek Adam, voditeljica kriznog stožera za Covid-19 KB “Sveti Duh”.
A kako nije bilo tisuća i tisuća pregleda, očekivalo bi se da su i bolnice manje trošile, ali nije baš tako. Prema podacima HZZO-a ukupan trošak za bolničku zdravstvenu zaštitu u prvoj polovici 2019. je bio 4,5 milijarde kuna, a ove godine 4 milijarde i 100 milijuna
”Očekujete da će razlika biti veća ukoliko bolnice doživljavate kao tržišne kategorije a one to nisu. Bolnica jedan mali zanemariv dio dobivaju za dijagnostičke i terapijske postupke. One dobivaju nešto što se zove povijesni limit”, objasnila je novinarka Nataša Škaričić.
Korona će nas skupo koštati. I državu i bolnice i pacijente.