Istraživanje Zadarske nadbiskupije; Idu na vjeronauk, a podržavaju lake droge, pobačaj, istospolne brakove…

Rezultate velikog znanstvenog istraživanja provedenog među adolescentima koji većinom pohađaju vjeronauk i temeljem toga istraživanja novonastali katehetski priručnik za katehete ‘Potvrđeni za život u punini – prva godina priprave kandidata za slavlje svete Potvrde’ predstavila je dr. s. Marijana Mohorić, SCJ, urednica njegova izdanja na 44. katehetskom danu Zadarske nadbiskupije.

Istraživanje je provedeno on line među 750 vjeroučenika (14 do 19 godina starosti) od 15. travnja do 6. svibnja 2020., posredstvom 13 vjeroučitelja Zadarske nadbiskupije.

Upitnik od 34 pitanja putem google obrasca došao je i do srednjoškolaca izvan Zadarske nadbiskupije te ga je ispunilo njih 346 koji žive izvan Zadarske nadbiskupije.

„Od ukupnog broja ispitanika (750), 512 odgovora (68 posto) je od osoba ženskog spola, a 238 (32 posto) od muškoga. Njih 89,5 posto deklariralo se katolicima. Više od polovice odgovora (411) pristiglo je od ispitanika koji pohađaju 1. i 2. razred srednje škole, a do njih se i htjelo doći jer su u Zadarskoj nadbiskupiji krizmanici srednjoškolci 1. i 2. razreda. Većina ispitanika pohađa katolički vjeronauk u školi (96 posto). Rezultate možemo smatrati relevantnima za Zadarsku nadbiskupiju, jer od ukupnog broja od 750 ispitanika, njih 404 živi na području Zadarske nadbiskupije“ rekla je Marijana.

Uz njegovu obuhvatnost po broju sudionika i pitanja, vrijednost tog istraživanja je što pruža autentičnu sliku stanja na terenu među srednjoškolcima u pripravi za krizmu. To je mladost s kojom rade vjeroučitelji u školama. Iskrenost njihovih odgovora i otvorenost pokazuje kako većina ispitanih, iako pohađaju vjeronauk u školi, o nizu životnih pitanja imaju stavove koji su u suprotnosti od Evanđelja, katoličkog i crkvenog nauka. Naime, rezultati pokazuju da većina vjeroučenika koji su se odazvali tom istraživanju, podržava spolne odnose prije braka, kontracepcijska sredstva, tzv. probu za brak, pobačaj, legalizaciju istospolnih brakova, homoseksualna iskustva, rad nedjeljom, eutanaziju, upotrebu lakih droga, itd.

Izbor vjeronauka kod 58 posto vjeroučenika njihova osobna odluka, a ostali su upisali vjeronauk jer je to bila odluka roditelja ili su drugačije uvjetovani.

„Izneseni podaci govore nam o velikom izazovu s kojim bi se trebali suočiti svi koji su uključeni u procese njihova odrastanja, a to smo svi mi. Većini smeta kad nam nedostaje kršćanska autentičnost. Uvijek sam sklona obraniti mlade. Prvo, mislim da je izražavanje njihovih stavova koji nisu kršćanski, kako su pokazali rezultati o nizu životnih pitanja, odraz društva u kojem oni odrastaju. Drugo, ti su mladi ispitanici u razdoblju kad nemaju još jasno definiran identitet. Više od polovice ispitanika su bili srednjoškolci koji pohađaju 1. i 2. razred., to su adolescenti od 15 i 16 godina. Dakle, ne možemo govoriti o definitivno izgrađenim stavovima. To je pomodarstvo i tendencije, mladi vole reći, ‘To je in’. In si ako to odobravaš. Ja ih uopće ne osuđujem. Vidim u tome veliki izazov za preoblikovanje rada s njima, za otvorenu komunikaciju o tome što stav Crkve jest, što nije. Za neuzmicanje o životno važnim temama kao što su zamjensko majčinstvo koje oni odobravaju, promjena spola, legalizacija homoseksualnih brakova, eksperimenti na embrijima. To su teme za koje se trebamo pripremiti, njih uvesti u katehetske susrete, kad trebamo pozvati i druge ljude da o tome svjedoče, progovore – da onda ti mladi postepeno, ne kažem da će se sve jednim programom obuhvatiti, ali inzistirati da i iza Potvrde slijedi kršćanska formacija kad se produbljuju te teme i elaboriraju stavovi koji nisu kršćanski i preoblikuju se u one koji su kršćanski“ istaknula je Marijana.

Istraživanje pokazuje i da mladi žele više znati o mentalnom zdravlju, što pokazuje da se suočavaju i s anksioznošću i depresijom u okruženju i žele znati na to odgovoriti.

„Mlade muče životno važna pitanja. Prvi put tijekom ovog istraživanja suočila sam se s izraženom potrebom mladih da se u školi uopće i na vjeronauku više govori o mentalnom zdravlju. S tim se još nisam susrela. Zaista me dojmilo i pogodila ta naglašenost razgovora o potrebi suočavanja s mentalnim problemima, psihičkim problemima. Mladi su navodili da žele znati kako to prepoznati, kako se suočiti, kako pomoći. Mislim da Crkva tu treba pronaći načina. Nemamo za sve rješenje, ali imamo vjerske odgovore i upućivati dalje. I mi sami trebamo uočavati mlade ukoliko imaju teškoća, ne prolaziti mimo njih, nego doista se zauzeti i pomoći oko tih problema koje imaju oni sami i u obiteljima“ kazala je Marijana.