Početak vikenda obilježit će sunčano i vruće vrijeme, u većini krajeva bit će i sasvim vedro. No potkraj subote te osobito u noći na nedjelju do naših zapadnih predjela već će stići vlažan i malo svježiji zrak pa će rasti vjerojatnost za kišu, ali i jače nevrijeme, stoji u najnovijoj prognozi meteorologa HRT-a.
Iako će se nad nama zadržavati polje malo povišenog tlaka zraka, s približavanjem ove fronte u večernjim će satima i u noći na nedjelju u najzapadnije i najsjevernije krajeve stizati svježiji i vlažniji zrak.
Što nas čeka u subotu?
U Slavoniji, Baranji i Srijemu sutra još jedan sunčan, često i sasvim vedar dan uz uglavnom slab vjetar. U jutarnjim satima uz riječne doline može biti sumaglice ili magle. Jutarnja temperatura zraka od 15 do 18, a najviša dnevna između 31 i 34 stupnja.
Danju će vruće biti i u središnjoj Hrvatskoj, gdje će također prevladavati sunčano vrijeme. Ipak, prema večeri će oblaka biti više, a navečer te osobito u noći na nedjelju vrlo su vjerojatni pljuskovi i grmljavina, lokalno i izraženiji, ponajprije na krajnjem sjeverozapadu. S njima će zapuhati i umjeren do jak sjeverni vjetar.
U Gorskom kotaru, Lici i na sjevernom Jadranu vladat će vedrina, tek će kasno popodne u Istri i u gorju biti malo oblaka, a u noći na nedjelju mjestimice će biti kiše i grmljavine. Puhat će slab do umjeren jugozapadni, duž obale danju većinom slab zapadni i jugozapadni, uz zapadnu obalu Istre i južni vjetar.
U Dalmaciji pravi stabilan, vruć ljetni dan. Oblaka uglavnom neće biti, a nakon mjestimičnog burina u jutarnjim satima, danju će neznatno osvježenje pružati slab do umjeren vjetar s mora. Ipak, mnogi će se barem malo rashladiti u moru čija je temperatura između 24 i 27 stupnjeva.
I na jugu pretežno vedro uz uglavnom slab do umjeren vjetar pa će more biti mirno ili malo valovito, a najviša dnevna temperatura uglavnom od 31 do čak 36, koliko može biti ponegdje u unutrašnjosti.
Promjena bi mogla potrajati
U nedjelju i dalje pretežno sunčano duž većeg dijela obale. Više će oblaka biti na sjeveru, gdje će biti nestabilno te su mogući neverini, a zapuhat će i umjerena i jaka bura pa će vrućina neznatno popustiti. Početkom tjedna promjenljivo uz mjestimične pljuskove, lokalno i jače nevere te manji pad temperature, posebice u utorak kada će bura slabjeti.
Na kopnu od nedjelje s pritjecanjem svježijega zraka vrlo nestabilno pa će povremeno biti kiše i grmljavine, no kiša ponegdje može i izostati, a lokalno uz nevrijeme može pasti i veća količina.
AccuWeather objavio veliku prognozu za jesen
Meteoservis AccuWeather objavio je danas najnoviju dugoročnu prognozu za jesen u Europi.
Suša je tijekom ljeta zahvatila mnoga područja, ali srećom dolaze kiša i hladnije vrijeme. Hoće li takvo vrijeme doći i u područja kojima je to potrebno? Osim toga, kako će tradicionalna sezona uragana na Atlantiku ove jeseni utjecati na zapadnu Europu? Nekoliko zemalja mogli bi dočekati uobičajeno olujno vrijeme.
Povijesno aktivna sezona uragana na Atlantiku 2020. godine mogla bi prije dospjeti na naslovnice u Sjevernoj Americi nego u Europi, ali povećani broj tropskih sustava također znači i veće izglede da se ti sustavi premjeste preko Atlantika i pogode zapadnu Europu kao tropska kišna oluja. Prema AccuWeatherovu meteorologu Tyleru Roysu, tropske oluje mogle bi pogoditi Europu u različitim oblicima, od blagih vjetrova do snažnih naleta, od malo kiše do obilnih poplava.
Olujni vjetrovi na sjeveru
Viši AccuWeatherov meteorolog Alan Reppert dodaje da neka područja Španjolske, Portugala i Francuske mogu imati koristi od tih kišnih oluja, jer je manjak ljetnih oborina na nekim mjestima donio sušu.
Izvan tropskih utjecaja, podaci o sjevernim olujama u prvoj polovici jesenske sezone značit će veću prijetnju olujnih vjetrova na sjeverozapadnom i zapadnom dijelu kontinenta.
“Prema podacima o sjevernim olujama u prvoj polovici sezone, sjeverozapadna Europa, britanski otoci, područje od Norveške do sjevernog dijela Francuske i sjeverna Njemačka, mogli bi očekivati veću prijetnju olujnih vjetrova nego južni dio Francuske i Portugal. To ne znači da neće biti i određenih utjecaja i na jugozapadni dio Europe tijekom jeseni”, rekao je Roys.
U drugom dijelu godišnjeg doba vremenski obrazac će se promijeniti pa će olujne staze donijeti povećani rizik po južnu Francusku i Portugal, dok će se prijetnja po Njemačkoj i sjevernoj Francuskoj smanjiti.
Visoke temperature
Prelazak ljeta u jesen neće biti uočljiv za mnoge Europljane, zato što će se visoke temperature u zapadnim i središnjim područjima kontinenta zadržati sve do rujna. U Španjolskoj bi kombinacija vrućine i sušnih uvjeta mogla donijeti iznadprosječno toplo vrijeme u prvom dijelu jeseni.
“To bi moglo značiti da će gradovi poput Pariza, Frankfurta, Luxembourga, Kölna i Berlina mogli imati temperature i do 32 stupnja Celzija. Posljednji put to se dogodilo sredinom rujna 2016. godine. Iako će se toplina zadržati i u prvoj polovici rujna, to ne znači da će biti potpuno sušno”, rekao je Roys.
Dalje prema istoku, Roys očekuje da će se prilično vlažno ljeto u Norveškoj i Finskoj nastaviti u kišovitiju jesen, zahvaljujući sjevernoeuropskim olujama koje se očekuju. Kiša se neće zaustaviti sve do drugog dijela sezone, kad će se vratiti sušnije vrijeme, pa čak možda i toplije uoči zime.
Dok su mnoga područja zapadne Europe iskusila sušu tijekom ljeta, u proljeće je bilo obilnih kiša koje bi mogle izazvati zabrinutost oko Iberijskog poluotoka ove jeseni.
Prijetnja od požara
“Požarna sezona bila je kratkotrajna, ali prilično intenzivna jer su proljetne kiše ostavile mnogo goriva za požare. Prije nego dođu jesenske oluje, prijetnja od požara mogla bi se pojaviti početkom godišnjeg doba te se kasnije bitno smanjiti”, objasnio je Reppert, dodavši kako će topli uvjeti u Velikoj Britaniji spriječiti obilnije kiše i hladnije vrijeme početkom jeseni, ali će promjene usred sezone donijeti iznadprosječne kiše.
Što čeka Balkan i jugoistočnu Europu?
U središnjoj i jugoistočnoj Europi promjena sredinom jeseni donijet će na nekim mjestima gotovo zimsko vrijeme.
“Promjena obrasca sredinom jeseni donijet će olujno i hladnije vrijeme u središnjoj i jugoistočnoj Europi. To će donijeti iznadprosječne snježne padaline u višim područjima Alpa i skijalištima. To bi moglo značiti i raniji početak skijaške sezone u nekim odredištima, posebice u središnjim Almapa”, rekao je Reppert.
Roys je dodao i da bi u dolinama u unutrašnjosti Balkana i sjevernoj Ukrajini moglo doći do štete ako će se umjerena akumulacija snijega dogoditi dok lišće još bude na drveću.
“Kako širom sjeverne Europe bude dolazilo sušnije vrijeme, prijetnja udarima hladnoće u Poljskoj, Njemačkoj, pa čak i istočnoj Francuskoj će se povećavati. To bi moglo dovesti do blago ispodprosječnih temperatura u Njemačkoj i posebice Poljskoj, te u baltičkim država ili čak u sjevernoj Ukrajini”, rekao je Roys.
A s dolaskom hladnog zraka, prijetnja zimskim vremenom vratit će se u neka područja.
“Povećat će se izgledi za snijeg u mjestima kao što su Poljska, Bjelorusija i baltičke zemlje sve do sjeverne Ukrajine. Ne očekujemo iznadprosječne snježne padaline, ali moglo bi biti nekoliko dana slabog snijega”, zaključio je Roys a prenosi Index.
