Susan Bailey, 57-godišnja umirovljena medicinska sestra s Floride, primila je sva cjepiva i svake godine cijepi se protiv gripe. Ona je gorljiva zagovornica Joea Bidena te spada među sve veći broj ljudi u cijelom svijetu koji kažu da se neće cijepiti protiv koronavirusa ako cjepivo uskoro bude dostupno.
“Nisam protiv cjepiva, moja djeca su cijepljena protiv svega, ali danas ne bih prihvatila cjepivo protiv covida-19. Imam određene zdravstvene tegobe i želim vidjeti kakve su dugoročne posljedice cjepiva”, rekla je Bailey za CNN.
Bailey kaže da ne vjeruje američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, kao ni konsenzusu oko cjepiva među vodećim svjetskim znanstvenicima, te ističe da je šest mjeseci testiranja samo početak koji je potreban da bi pristala na cijepljenje.
“Prerano je za mene, mislim da je potrebno 18 mjeseci”, naglasila je Bailey.
Njene strepnje odražavaju stav značajnog broja odraslih širom svijeta, koji odbacuju ekstremna stajališta antivakserske zajednice, ali kažu kako su zabrinuti oko cjepiva na koronavirus.
Nepovjerenje prema znanosti
Neil Johnson, fizičar Sveučilišta Georgea Washingtona, koji proučava skepsu prema cjepivu na društvenim mrežama, rekao je CNN-u da su četiri uobičajena prigovora: sigurnost, neizvjesnost je li cjepivo uopće potrebno, povjerenje prema establishmentu i farmaceutskim kompanijama te nepovjerenje prema znanosti. Kako bismo uvidjeli koliko je rašireno nepovjerenje prema cjepivu, Johnson predlaže da svatko pita svoje članove obitelji i prijatelje bi li prihvatili cjepivo protiv covida-19 kad bi bilo dostupno danas.
“Iznenadio bih se kad biste pitali 10 osoba i dobili 10 potvrdnih odgovora bez oklijevanja”, rekao je Johnson.
Znanstvenici kažu da su cjepiva naše najučinkovitije oružje u borbi protiv infektivnih bolesti te da sprječavaju šest milijuna smrtnih slučajeva svake godine. Brojne studije dokazale su sigurnost cjepiva. Vodeći američki epidemiolog dr. Anthony Fauci kaže da bi masovno korištenje cjepiva moglo zaustaviti pandemiju koronavirusa, a studija u medicinskom časopisu The Lancet otkriva da je to jedini način da se potpuno izbjegnu lockdowni.
Anketa je pokazala da bi polovica Amerikanaca odbila primiti cjepivo
Ipak, online anketa Associated Press/NORC Center for Public Affairsa iz svibnja pokazala je da bi polovica Amerikanaca oklijevala ili odbila primiti cjepivo, a studija londonskog King’s Collegea od prošlog tjedna pokazuje iste rezultate i u Velikoj Britaniji.
No, postoje i druge ankete. CNN-ova anketa iz svibnja pokazala je da bi dvije trećine Amerikanaca pristale na cijepljenje ako bi bilo masovno dostupno po niskoj cijeni. Preliminarni rezultati ankete koju je organizacija Convince (Covid-19 New Vaccine Information, Communication and Education) provela u 19 zemalja pokazali su da oko 70 posto Britanaca i Amerikanaca želi cjepivo.
Ipak, konačni je cilj cjepiva stvoriti imunitet krda, odnosno da dovoljan dio populacije postane imun i da se širenje infekcije suzbije. Cjepivo bi moglo biti učinkovito 70 do 75 posto, rekao je Fauci u lipnju, ali ako se samo dvije trećine populacije cijepe, malo je vjerojatno da će biti dosegnut imunitet krda.
Studija koju je u lipnju objavilo Sveučilište u Hamburgu utvrdila je da 71 do 74 posto ljudi u Europi i SAD-u mora biti cijepljeno da bi se postigao imunitet krda te otkrila da bi trenutačna razina spremnosti na cijepljenje u Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj mogla biti nedovoljna da bi se dosegnuo taj prag.
Johnson kaže da je ovo ogroman problem, možda čak i veći nego što ankete pokazuju:
“Pitanje je vjerojatno trebalo glasiti – želite li cjepivo protiv covida-19 i hoćete li ga prvi dobiti? Naravno, mislim da bi odgovor bio negativan jer svi žele pričekati da ga netko drugi dobije. Oduvijek postoji sumnja među antivakserima, ali sada imamo i dovoljno sumnje u neodlučnoj populaciji. Vrlo sam zabrinut, mislim da javno zdravstvo prije nije imalo ovakve izazove, zato što prije nije bilo društvenih mreža i takvih online utjecaja.”
Iako je sumnja u cjepivo i tradicionalno bila problem u Europi i SAD-u, postoje znakovi da se sumnjičavost širi. U Brazilu, gdje britanske, kineske i američke kompanije provode testiranja, mala skupina disidenata na društvenim mrežama buni se protiv “kineskog cjepiva”. Prosvjedi protiv testiranja održani su i u Južnoj Africi.
Johnson je CNN-u rekao da se u Africi šire dezinformacije da se program koristi kako bi se steriliziralo stanovništvo.
Stavovi se mijenjaju širom svijeta
Anketa koju je 2018. godine proveo Wellcome Global Monitor pokazala je da 95 posto ljudi u južnoj Aziji, više nego u bilo kojoj drugoj regiji, vjeruje da su cjepiva sigurna. Ali u posljednje vrijeme pojavile su se kontroverze. Prošlogodišnja epidemije ospica u Filipinima povezana je sa snažnim otporom cijepljenju nakon što je 2017. obustavljeno cijepljenje protiv denga groznice zato što se pokazalo da bi cjepivo moglo imati štetne učinke.
U travnju je The Lancet objavio izvještaj u kojem stoji da bi odluka Japana da 2013. ukine preporuku za cijepljenjem protiv HPV-a mogla rezultirati s 11.000 smrtnih slučajeva zbog raka grlića maternice. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je 2017. godine da “neutemeljene tvrdnje” oko cjepiva mogu poremetiti programe cijepljenja u više zemalja i prouzročiti stvarnu štetu.
U anketi Vaccine Confidence Projecta i Londonskog fakulteta higijene i tropske medicine iz 2016. godine samo tri posto Indonezijaca smatralo je da su cjepiva nesigurna. Ali regionalna anketa u siječnju pokazala je da 15 posto roditelja nerado prima cjepivo protiv Zika groznice.
Istraživanje Auliye Suwantike, profesora farmakologije na Sveučilištu Padjadjaran, otkrilo je da je nacionalna pokrivenost imunizacijom pala posljednjih godina te da je, umjesto vladinog cilja od 93 posto, zapravo potpuno cijepljeno samo 58 posto djece.
Pandemija je donijela pad u cijepljenju širom svijeta
Pandemija covida-19 donijela je pad u cijepljenju širom svijeta, što se uglavnom pripisuje zatvaranju škola i strahovima od posjeta klinikama, ali istraživači kažu da oklijevanje s primanjem cjepiva može predstavljati sljedeću prepreku. Nekoliko je anketa i istraživanja, među kojima je i američka anketa Reuters/IPOS-a iz svibnja, pokazalo da brzina razvoja najviše brine ljude kad je u pitanju cjepivo protiv koronavirusa. Za većinu cjepiva potrebno je 10 do 15 godina razvoja.
“Jasno je da postoji razlog za zabrinutost, zato što je kod novog cjepiva naglasak na brzini”, rekao je za CNN Jeremy Ward koji je u The Lancetu u svibnju objavio studiju o oklijevanju s cijepljenjem.
U Francuskoj je 2009. godine porasla skepsa prema cjepivima pa se protiv svinjske gripe cijepilo samo osam posto građana. Najviše je građane zabrinjavala žurba, unatoč činjenici da postoji prethodno znanje o cjepivima protiv gripe, naglasio je Ward. U svibnju, dok je Francuska bila u lockdownu zbog epidemije, pokazalo se da bi oko četvrtine populacije i dalje odbilo cjepivo.
“Mislim da je glavni faktor povjerenje u institucije”, rekao je Ward, dodavši da su rasprave o koronavirusu u Francuskoj postale vrlo politizirane. Oni koji su glasali za ekstremno lijeve ili desne kandidate ili uopće nisu glasali, prije će odbiti cjepivo.
Rusija je ovaj tjedan odobrila cjepivo Sputnjik V, što predstavlja poveznicu sa satelitom Sovjetskog Saveza iz 1957. godine, prije nego što je faza 3 kliničkih ispitivanja, tijekom koje bi cjepivo trebalo testirati na tisućama ljudi, uopće počela. Kina je također preskočila fazu 3 i u lipnju odobrila eksperimentalno cjepivo za vojnu uporabu.
“Skepticizam potiču i Trumpove izjave te cjepivo Sputnjik”
Scott Ratzan, jedan od voditelja Convincea i predavač na Newyorškom fakultetu javnog zdravlja, rekao je CNN-u da skepticizam potiču i izjave o “warp brzini” američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao i cjepivo Sputnjik. Njegovo istraživanje sugerira da bi Rusija mogla imati više protivnika cijepljenja nego bilo koja druga zemlja.
Američka Agencija za hranu i lijekove izjavila je ovaj tjedan da neće koristiti prečice u razvoju cjepiva, a francuski ministar zdravstva rekao je da njegova zemlja neće odobriti cjepivo koje nije prošlo fazu 3 ispitivanja. Britanska vlada izjavila je za CNN da njena ispitivanja slijede unaprijed definirani postupak visokih standarda te da je brzina plod dodatnih ulaganja i potpore.
Kod nekih cjepiva razvoj je ubrzan kombiniranjem koraka. Neka su sigurnosno testirana istodobno na životinjama i ljudima, a druga su simultano prolazila kroz fazu 1 i 2 ispitivanja, što znači da su prvi put testirana na stotinama, a ne da desecima ljudi. Nepovjerenje često proizlazi iz dezinformacija koje šire antivakseri ili čak Rusija, ističu američki State Department i Europska unija.
Ratzan smatra da problem nije u netočnim informacijama, nego u rastućem manjku povjerenja prema institucijama:
“Mislim da počinjemo uviđati da ta dva čimbenika zajedno utječu na javnu psihu i prihvaćanje cjepiva, što je veliki problem.”
U New Yorku su Afroamerikanci češće nepovjerljivi
Jedna ranija studija CUNY Fakulteta javnog zdravstva o covidu-19 utvrdila je da bi se samo 42 posto osoba koje odbijaju cjepivo u New Yorku moglo predomisliti nakon što Agencija za hranu i lijekove ili Centar za kontrolu i prevenciju bolesti odobre cjepivo. Nekoliko je anketa i studija otkrilo oklijevanje u afroameričkim zajednicama ili etničkim manjinama, koje su nesrazmjerno više pogođene virusom.
Ispitivanje sveučilišta Northeastern, Harvard, Rutgers i Northwestern pokazalo je da 52 posto Afroamerikanaca prihvaća cjepivo, u usporedbi sa 67 posto bijelaca.
“Gledajući ankete u našim zajednicama u New Yorku, Afroamerikanci su češće nepovjerljivi, i to s dobrim razlogom”, rekao je Ratzan. Podsjetio je na zloglasni slučaj Tuskegee, u kojem su Afroamerikanci nesvjesno sudjelovali u 40-godišnjem eksperimentu koji je započeo 1932. i tijekom kojeg im nije rečeno da imaju sifilis niti su dobili odgovarajući tretman.
Ratzan se osvrnuo i na strahove oko sterilizacije. Izvještaji ukazuju da su ljudi s meksičkim imenima imali više izgleda biti žrtvama prisilne sterilizacije u Kaliforniji od 1909. do 1979. godine.
Dr. Mike Ryan, izvršni direktor Programa za hitne slučajeve Svjetske zdravstvene organizacije, rekao je na konferenciji za novinare u četvrtak: “Ljudima se mora omogućiti rasprava o cjepivima i mora biti prikladna. To nije jednosmjerna ulica. Ljudima treba omogućiti raspravu, pružiti kvalitetne informacije i oni će potom sami odlučiti. Mislim da znanost i nacionalne vlade moraju to učiniti da bi postigli cilj, a to je da široko prihvaćeno i uspješno cjepivo privede pandemiju kraju.”
Plan pripreme stanovništva na cjepivo
Stručnjaci kažu da je potrebna strategija nakon što se cjepivo proizvede oko toga tko će ga prvi dobiti, kako i gdje će biti distribuirano i kako ćemo se nositi sa zabrinutostima. U lipnju je Fauci rekao kako postoji opsežan plan za cijepljenje, ali detalji nisu objavljeni.
Ward je naglasio da se ne radi samo o uvjeravanju ljudi da je cjepivo sigurno nego i o tome da cjepivo zaista bude sigurno: “Kad proizvodimo novo cjepivo ovakvom brzinom, ne radi se samo o komunikaciji nego i o transparentnosti i donošenju ispravnih odluka.”
Sveučilište Johns Hopkins izradilo je plan pripreme stanovništva na cjepivo, koji uključuje informiranje o očekivanjima, stjecanje povjerenja javnosti, osiguravanje dostupnosti, komuniciranje u osobnom smislu te uspostavu neovisnih tijela kako bi se osiguralo javno vlasništvo.
Udruge civilnog društva kao što je National Black Church Initiative već rade na tome da osiguraju sudjelovanje dovoljnog broja Afroamerikanaca u ispitivanjima cjepiva. Ratzan kaže da je uključenost uvaženih članova zajednice ključna kako bi ljudi osjećali da ih netko sluša, da se vodi računa o njihovoj zabrinutosti te da je cjepivo koje će primiti razvijeno po najvišim standardima sigurnosti i učinkovitosti.
Vremenski okvir je ključan. Ratzan dodaje da se oko novog lijeka moglo provesti 18 mjeseci u radu s kompanijama, medicinskim skupinama i liječnicima i razmišljati o brendiranju, društvenim mrežama ili kampanjama. “Trenutačno nemamo ništa od toga”, zaključio je Ratzan za CNN, prenosi Index.
