Među mnogim pitanjima koja se vežu uz pandemiju koronavirusa, gotovo od samog početka, na jedno i dalje nema jasnog odgovora, barem u široj javnosti: prenose li ljudi koji se zaraze, ali ne dobiju simptome covida-19, zarazu na druge oko sebe?
Podsjetimo, zaraženima koronavirusom u prosjeku treba pet dana, a maksimalno 14 dana da razviju simptome bolesti, što se naziva predsimptomatskom ili inkubacijskom fazom. Međutim, za osobu koja je pozitivna na covid-19, a nema simptome, ne možemo znati hoće li zaista razviti simptome ili ne, sve dok ih ne dobije ili ne prođe 14 dana, kada je manje-više sigurno da ih neće ni dobiti.
Postotak pravih asimptomatičnih nositelja virusa SARS-CoV-2 i dalje nije definitivno potvrđen, a procjene u studijama kreću se od 18% do preko 80%, piše američka liječnica i profesorica na odsjeku za HIV, zarazne bolesti i globalnu medicinu na Sveučilištu u Kaliforniji Monica Gandhi za portal Conversation.
Najprecizniji način na koji možemo utvrditi postotak zaista asimptomatičnih slučajeva je takozvano univerzalno masovno testiranje, u sklopu kojeg se testiraju i ljudi sa simptomima i oni bez njih, nakon čega se osobu bez simptoma prati kako bi se provjerilo je li u međuvremenu dobila simptome.
Postotak zaraženih koji ne dobiju simptome oko 40%
Nedavna masovna kampanja testiranja (dvostrukom metodom, PCR i na antitijela) u San Franciscu pokazala je da je 53% zaraženih pacijenata bilo asimptomatično prvi put kad su testirani. Dva tjedna kasnije, pri ponovnom testiranju, 42% zaraženih ostalo je asimptomatično.
Mnogo je dokaza da se prava stopa asimptomatičnih slučajeva novog koronavirusa kreće upravo oko 40%, smatra Gandhi, ali taj postotak povećavaju oni koji su ustvari predsimptomatični.
Isti je postotak zaraze, prema procjeni Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), koju su proširili zaraženi koji u tom trenutku (još) nisu bili bolesni – 40%. Upravo to i čini covid-19 tako zaraznim.
„Asimptomatski slučajevi mogu se smatrati ‘tamnom materijom’ epidemije“, smatra prof. Neil Hall, ravnatelj Instituta Earlham, istraživačkog centra za znanosti u životu te lider inicijative. Tamna materija ili tamna tvar je nevidljiva supstanca za koju se smatra da čini većinu materije u svemiru, a tek treba utvrditi o čemu se radi.
„Ako imamo ljude koji ne znaju da su bolesni i koriste javni prijevoz ili zdravstvene usluge, to će neizbježno povećati prijenos virusa. Bilo koja intervencija koja se bazira na ljudima koji traže primarnu zdravstvenu zaštitu kada imaju simptome bavi se samo polovicom problema“, dodao je Hall za BBC.
Prema jednoj studiji objavljenoj u uglednom časopisu Science, čak 4 od 5 slučajeva koronavirusa u Kini zarazili su ljudi koji sami nisu ni znali da su zaraženi. Također, u masovnom testiranju na Islandu 43% pozitivnih nije imalo simptome bolesti u tom trenutku.
Konfuzija oko asimptomatskih, predsimptomatskih i osoba s blagim simptomima
Već je potvrđeno da predsimptomatični nositelji virusa mogu biti itekako zarazni – štoviše, prema nekim dokazima najzarazniji su upravo u fazi od 48 sati prije pojave simptoma: visoke temperature, kašlja, slabosti, gubitka njuha i okusa, teškoća s disanjem i drugih. Razlog je logičan – u toj fazi već šire velike količine virusa, a još uvijek se osjećaju dobro.
Predsimptomatični nositelji ustvari šire koronavirus vrlo visokom stopom, za razliku od nositelja virusa gripe koji obično ne mogu zaraziti druge dok i sami ne razviju simptome.
No mogu li asimptomatični nositelji koronavirusa, kojih je očito značajan postotak, širiti zarazu? Dr. Maria van Kerkhove, epidemiologinja i suradnica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), priopćila je početkom ovog mjeseca medijima da je pojava širenja koronavirusa od strane asimptomatičnih osoba “rijetka”, precizirajući da iznosi najviše oko 6% ukupne zaraze.
Ostali prenositelji zaraze ustvari su ili predsimptomatski ili imaju blage ili neuobičajene simptome koji nisu zabilježeni, objasnila je Kerkhove.
“Pokušavamo dobiti više informacija iz zemalja da istinski odgovore na to pitanje. I dalje izgleda kako je rijetko da asimptomatični pojedinci zaista dalje prenose zarazu”, dodala je.
Međutim, vodeći američki imunolog i član Radne skupine Bijele kuće za koronavirus dr. Anthony Fauci kritizirao je ovu tezu kao “netočnu” budući da “znamo iz epidemioloških studija da oni mogu prenijeti virus nekome tko nije zaražen čak i ako nemaju simptome”.
Van Kherkhove je na to pojasnila svoju tvrdnju, priznajući da još nije utvrđeno koliko često asimptomatski slučajevi prenose zarazu. Dodala je da je svoju tvrdnju temeljila na studijama koje su pratile kontakte asimptomatičnih slučajeva i nisu utvrdile prijenos. Naglasila je da nije time htjela reći da se takav prijenos zaista ne događa ili da se događa “vrlo rijetko”, jer to još nije definitivno utvrđeno.
Koliko ljudi onda širi zarazu, a da se sami ne razbole? “Još uvijek nemamo taj odgovor”, priznala je Van Kherkhove.
No i ovdje je do nesporazuma, po svemu sudeći, došlo zbog konfuzije oko predsimptomatičnih i zaista asimptomatičnih prenositelja virusa.
“Postoji nekoliko laboratorijski potvrđenih slučajeva koji su stvarno asimptomatski i do danas nije dokumentirana asimptomatska transmisija. Ovo ne isključuje mogućnost da se ona može dogoditi. Asimptomatski slučajevi su prijavljeni u sklopu praćenja kontakata u nekim zemljama”, naveo je WHO u svom dnevnom izvještaju o koronavirusu još 2. travnja.
Koronavirus je visoko prisutan u nosu i ustima pa se lakše širi
“Detaljno praćenje kontakata iz Tajvana, kao i prvi europski lanac transmisije, onaj u Njemačkoj (gdje je utvrđeno da se koronavirus pojavio prije nego što je došao u Italiju), sugeriraju da pravi asimptomatični nositelji rijetko prenose dalje. Međutim, te (i mnoge druge) studije utvrdile su da se paucisimptomatska (što označava pojavu vrlo blagih simptoma) transmisija može dogoditi i, posebice, u njemačkoj studiji otkrili su da se transmisija često dogodila na dan pojave simptoma ili dan prije”, komentirao je za CNN dr. Babak Javid iz Tsinghua University School of Medicine u Pekingu.
Kako onda asimptomatski nositelji mogu zaraziti druge, koji se onda mogu teško razboljeti iako oni koji su ih zarazili ostaju zdravi? Ključ je u tome, ističe Gandhi, što SARS-CoV-2 proizvodi mnogo viši broj čestica u gornjem dijelu respiratornog sustava nego drugi virusi – posebice u nosu i ustima. Odatle, naravno, virus lako odlazi u okolinu preko respiratornih kapljica sline i pljuvačke, i to ne samo kašljanjem i kihanjem već i govorom, čak i samim disanjem, kao i fizičkim kontaktom ili kontaminiranjem površina koje drugi diraju.
Maske najbolji alat protiv širenja
Novi članak u znanstvenom časopisu Emerging Infectious Diseases koji izdaje CDC također zaključuje da covid-19 očito mogu prenositi i predsimptomatični i asimptomatični nositelji virusa. To znači nekoliko stvari, navodi se u članku: da je stopa smrtnosti vjerojatno niža nego što mislimo, da su intervencije poput fizičkog distanciranja i korištenja maski još važnije, jer možemo zaraziti nekoga bez da znamo da smo sami zaraženi te da je rašireno testiranje i praćenje kontakata još važnije u suzbijanju epidemije.
Štoviše, maske su najbolji alat koji imamo za suzbijanje zaraze, za što imamo i određene dokaze u nedavnim istraživanjima, zaključuje dr. Gandhi u članku za Conerstation. Ona sama je uvjerena da asimptomatski prenositelji virusa igraju značajnu ulogu u širenju ove pandemije. No ono što je sasvim sigurno je da se covidom-19 možete zaraziti i od nekoga tko u tom trenutku nema nikakve simptome.
