Cjepivo protiv korona virusa smatra se jedinim rješenjem za pandemiju tog virusa, a Hrvati su puno skeptičniji oko cijepljenja od ostatka Europe, javlja RTL.
Čak 43 posto Hrvata reklo je kako se ne želi cijepiti protiv korona virusa, a za cijepljenje je 35 posto. Ostatak građana nije siguran što bi učinio, ali tek je 11 posto potpuno sigurno da bi se cijepili, dok 24 posto građana vjerojatno planira to učiniti.
Hrvati su po tome znatno skeptičniji od ostatka Europe. Istraživanje u sedam zemalja (Danska, Francuska, Njemačka, Italija, Portugal, Britanija, Nizozemska) pokazuje kako će se cijepiti čak 74 posto stanovništva, a najlošije od tih zemalja stoji Francuska gdje će se cijepiti 64 posto.
Po pitanju oko toga treba li cijepljenje biti obvezno, Hrvati su itekako podijeljeni. Tek 15 posto Hrvata u potpunosti podržava ideju obaveznog cijepljenja, 35 je uglavnom podržava, a nešto manje od 30 posto Hrvata je strogo protiv takve ideje.
Povezano bi s nepovjerenjem u cijepljenje moglo biti i nepovjerenje u Stožer koje raste iz dana u dan zbog ponekih spornih odluka, a čak je i predsjednik RH Zoran Milanović stožer nazvao farsom.
”Prošle godine je Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila odbijanje cijepljenja u top 10 najvećih prijetnji globalnom javnom zdravlju pa podatak da se 43 posto građana i građanki u Hrvatskoj ne bi cijepilo i nije toliko iznenađujuć”, kazala je u RTL Direktu psihologinja Helena Tomljenović, koja je doktorirala na temu antivakserstva ili protivljenja cijepljenju.
Globalni problem
Naglasila je da je riječ o globalnom problemu, koji je prisutan već godinama, ne samo u Hrvatskoj nego u različitim zemljama pa Hrvatska tu nije ni po čemu posebna.
U slučaju koronavirusa moguće je da je postotak tako visok jer je riječ o novoj bolesti.
”Cijela ova situacija u kojoj smo se našli izaziva kod svih nas anksioznost i u našem doktorskom istraživanju pokazalo se koliko ta anksioznost i strah utječu na odluke koje pojedinci donose o tome žele li se cijepiti ili ne”, kaže.
Mnogi roditelji boje se cijepiti svoju djecu, a Tomljenović je objasnila do kakvih su spoznaja došli zahvaljujući svojem istraživanju.
”Kao i u drugim državama pokazalo se da većina ljudi te bolesti ne percipira opasnima, ne percipira rizik od tih zaraznih bolesti kao opasan i ugrožavajući i u biti se više boje samog cjepiva. I to je samo još jedan odraz fenomena poznatog u nizu znanstvenih istraživanja, a mi smo pokazali da je strah najveći motivator. Ljudi se boje cjepiva i zbog toga izbjegavaju cijepljenje”, objašnjava.
Kaže da to nisu racionalne odluke
Te se odluke ne mogu objasniti racionalno, naglasila je Tomljenović.
”One dolaze iz straha, zabrinutosti, čak i gađenja prema cjepivima i značajno je da intervencije koje se usmjeravaju na educiranje o cjepivima – kako djeluju, koje su nuspojave… ti svi podaci ne umanjuju taj strah i zato nisu učinkoviti jer znamo da osobe koje imaju potpuno točne informacije o načinima na koje cjepiva funkcioniraju i dalje se ne cijepe upravo jer se povode svojim emocijama, oni nisu racionalno nadvladali strah koji se javlja”, rekla je.
Od pomoći pritom zasigurno nisu kontradiktorne informacije kojima su ljudi izloženi u medijima, istaknula je Tomljenović.
”Također znamo da u društvu u situacijama koje su ugrožavajuće poput ratova, elementarnih nepogoda, sukoba… tada nekako bujaju teorije zavjera općenito pa tako i sada u ovoj vrlo anksioznoj situaciji koronavirusa”, kaže.
”Naglasila bih stoga promjenu same intervencije – da ne budu više samo toliko edukacijske, nego da se uzme u obzir i emocionalna komponenta, dakle da se u osmišljavanje edukacija uključe razni stručnjaci koji će svojim znanjima moći doprinijeti osmišljavanju neke cjelokupne intervencije koja će ciljati na smanjenje toga straha i zabrinutosti jer se pokazalo da što je strah intenzivniji, to je jače vjerovanje u neku od teorija zavjera što se tiče cijepljenja”, zaključila je Tomljenović.